U cijelosti vam prenosimo odgovor ministra kulture Aleksandra Bogdanovića predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću povodom dopisa Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Ministarstvu kulture (Uprava za zaštitu kulturnih dobara) vezano za tekst u Dnevnom listu Dan „Iz manastirske riznice izrasta hram“, objavljenog 27.7.2018. na stranici broj 5.
"Poštovani gospodine Dekoviću,
Shodno Vašem dopisu, kojim ste se obratili Ministarstvu kulture, informišemo Vas sljedeće:
Mitropolija Crnogorsko-primorska, tokom prošle godine, podnijela je Upravi za zaštitu kulturnih dobara, zahtjev za rekonstrukciju Manastirskog kompeksa, Sv. Arhanđel Mihailo na Prevlaci, kod Tivta.
Cijeneći daje u pitanju kompleksno kulturno dobro, te da bilo koja intervencija na njemu zahtijeva analitičan pristup zasnovan na rezultatima istraživanja i autentičnoj dokumentaciji o kulturnom dobru, kao i uključivanje eksperata iz ove oblasti, Ministarstvo kulture je sredinom 2017. godine, obrazovalo stručni tim za sprovođenje i praćenje aktivnosti na Manastirskom kompleksu Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, u čijem sastavu su uključeni najrelevantniji stručnjaci iz zemlje i regiona, a čiji je zadatak bio da na osnovu neposrednog uvida na terenu i uvida u stručnu dokumentaciju te nalaza do kojih se došlo u toku sprovedenih arheoloških istraživanja i drugih aktivnosti, kao i na osnovu podataka iz literature sačine naučno-stručne ocjene, mišljenja i sugestije i to kako u pogledu karaktera i obima istraživačkih radova, tako i u pogledu rješenja za prezentaciju i revitalizaciju Manastirskog kompleksa Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, sa više aspekata (konzervatorski, kulturno-istorijski, arhitektonski, arheološki, muzeološki, statički...). U tom smislu, imenovani stručni tim je realizovao navedene aktivnosti i sačinio izvještaj sa zaključcima.
U odnosu na Vaše pitanje, vezano za revitalizaciju samostana Sv. Franja, ukazujemo da Kompleks samostana Sv. Franja sa srednjovjekovnim grobljem, Gurdić, iako pripada univerzalnim vrijednostima Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske kulturne baštine, zbog posjedovanja kulturnih vrijednosti. Rješenjem broj 01-1537/1-61 od 23.10. 1961. godine, ima i status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, zbog čega sve intervencije na ovom kompleksu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Cijeneći navedeno, kroz brojne izvještaje tretirano je stanje ovog kompleksa i ukazano na nedovoljnu istraženost, te na neophodnost arheoloških i konzervatorskih istraživanja, kao i potrebu izrade konzervatorskog projekta koji će hiti osnov za sprovođenja konzervatorskih mjera na ovom kulturnom dobru.Naročito je ukazano, da sve aktivnosti kojima se ulazi u integritet kulturnog dobra, treba sprovesti u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim uslovima od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i saglasnosti na konzervatorski projekat, te da u zoni zaštite kulturnog dobra i zoni zaštićene okoline, eventualnu rekonstrukciju na osnovu rezultata istraživanja i dokumentacije o istorijskoj genezi postojanja ranijih objekata ili novu gradnju i druge aktivnosti, treba sprovoditi u skladu sa konzervatorskim uslovima, izdatim od strane nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Imajući u vidu navedeno, kao i poštovanje odredbi Zakona o zaštiti kulturnih dobara, cijenimo značajnim, obraćanje vlasnika/držaoca kulturnog dobra, nadležnoj Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako bi se ušlo u zakonsku proceduru izdavanja konzervatorskih uslova, koji su osnov za preduzimanje bilo kakvih aktivnosti na ovom komleksu.
S poštovanjem,
MINISTAR Aleksandar BOGDANOVIĆ"