Održano predavanje Rine Kralj-Brassard u Donjoj Lastvi

Time to read
1 minute
Read so far

Utorak, 27. studenog 2018. - 10:13
Autor: 

Predavanje Rine Kralj-Brassard „Život u vrijeme kuge“ održano je sinoć u crkvi sv. Roka u Donjoj Lastvi. Organizator predavanja bio je  Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj. Na početku večeri nazočne su pozdravili don Nikola Majić i Marija Mihaliček, predsjednica OMH u Boki , koji su  izrazili zadovoljstvo predavanjem upravo u crkvi sv. Roka.

Dr. sc. Rina Kralj-Brassard je znanstvena  suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Doktorirala je na Poslijediplomskom doktorskom studiju “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Dubrovniku s radom pod naslovom “Neželjeno majčinstvo, podržavljeno roditeljstvo: Napuštena djeca u Dubrovniku od XVII. do XIX. stoljeća". Članica je Hrvatskog antropološkog društva i uredništva znanstvenih časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovnik Annals. Rina Kralj-Brassard  je autorica  knjiga i znanstvenih članaka  o marginalnim skupinama, karitativnim  institucijama, povijesti obitelji, stanovništvu Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Njezino predavanje „Život u vrijeme kuge“ utemeljeno na arhivskim vrelima o posljednjoj kugi,  koja je zahvatila Dubrovnik u siječnju 1691. godine. To  je  polazište za proučavanje svakodnevice stanovnika mediteranskih lučkih gradova u vrijeme kuge.

 Stoljećima unazad, kako  je Rina Kralj-Brassard rekla,  kuga je u 17. stoljeću više neugodni pratitelj, a manje zatornik koji izaziva panični strah. Posebni način  života za vrijeme kuge dovodio je do konfliktnih situacija, a nepopularne mjere izolacije primjenjivale su se i na vlasteoske obitelji te su pravila bila ista za sve i tako se sprovodila.

Čak i smrt kneza, koja zahtjeva poseban protokol i svečanost, ne odvija se onako kako dolikuje, već se sve prilagođava situaciji u Gradu.

Prva pandemija zabilježena je na području tadašnje dubrovačke komune još u 6. stoljeću za vladavine bizantskog cara Justinijana, potom 1347. godine, tijekom 15. i 16. stoljeća, nakon čega ova bolest unatoč neposrednoj blizini zaobilazi Dubrovnik.

Mogli smo čuti kako se kretao tijek bolesti i postupke sprječavanja njenog širenja. Ističe također kako je obrana od kuge bila  financijski iscrpljujuća za Grad. Od pandemije kuge 1691. umrlo je 18 stanovnika grada i 70 korisnika lazareta. Dubrovačka diplomacija pažljivo je birala riječi tvrdeći svojim trgovačkim kontaktima za čitavog razdoblja izolacije kako je grad „gotovo“ bez zaraze i u zdravom stanju, što je najbolje rečeno izbjegavši „teži“ opis situacije.  Nakon 17. stoljeća Dubrovnik  ostaje „zaštićen“ bez obzira na okolne gradove.

Strah od kuge, kako ističe Rina Kralj Brassard, ostao je u svijesti naroda, pa ne čudi kada se za proslava glavnih svetkovina u procesiji mogu čuti stihovi – „sačuvaj nas Bože kuge, gladi i rata!“.