Vuksanović nije u sukobu interesa kako tvrdi novinar Vijesti

Time to read
2 minutes
Read so far

Utorak, 21. ožujka 2017. - 10:36
Autor: 

Agencija za sprječavanje korupcije je u svom mišljenju  13. 2. 2017. godine,  utvrdila da ne postoji sukob interesa između obavljanja javne funkcije poslanika i odbornika Vuksanovića i njegove funkcije kao predsjednika NVO Dux Croatorum.  

Navodne povrede odredaba Zakona o sprječavanju korupcije, na koje se autor teksta „Opština dala Dom kulture NVO-u „(ND Vijesti od 20.3.2017. godine) poziva, u potpunosti su neosnovne, temelje  se na apsolutno pogrešnom tumačenju zakonskih normi  i očigledno namjernim pogrešnim prikazivanjem činjenica.

Poslanik u Skupštini Crne Gore i odbornik u Skupštini Općine  Tivat  Adrijan Vuksanović nije u sukobu interesa kao vršitelj spomenutih javnih funkcija i predsjednika NVO Dux Croatorum. Naime,  čl. 7., st.2. Zakona o sprječavanju korupcije  ističe da   sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kad privatni interes javnog funkcionera utječe ili može utjecati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije, dok  st. 3 istog člana normira da   postojanje sukoba interesa utvrđuje i mjere za sprječavanje sukoba interesa poduzima Agencija.   Naime,  u cilju utvrđivanja eventualnog sukoba interesa, Vuksanović se obratio Agenciji za sprječavanje korupcije, koja je u svom mišljenju  od  13. 2. 2017. godine,  utvrdila da ne postoji sukob interesa između obavljanja javne funkcije ovog poslanika i odbornika i njegove funkcije kao predsjednika NVO Dux Croatorum.   Ova činjenica, sama za sebe, dovoljna je da pokaže da nikakva povreda zakona ne postoji, jer, da bi postojala povreda proceduralnih odredaba prilikom glasovanja, na koje se Luković poziva, nužno je postojanje sukoba privatnog  i javnog interesa, koji kako vidimo, Agencija koja je po zakonu nadležna za utvrđenje istog, nije utvrdila.

Luković se poziva na čl. 8  st. 1. Zakona o sprječavanju korupcije koji normira da funkcioner u organu vlasti u kojem vrši javnu funkciju sudjeluje u raspravi i odlučivanju u stvari u kojoj on ili povezano lice s  javnim funkcionerom ima privatni interes, dužan je da davanjem izjave o postojanju privatnog interesa obavijesti ostale sudionike  u raspravi i odlučivanju prije svog sudjelovanje  u raspravi, a najkasnije prije početka odlučivanja.

S obzirom da sukoba privatnog i javnog interesa, po mišljenju Agencije koja je jedina nadležna za utvrđenje istog,  kako smo vidjeli, nema, jasno je da nema i obveze prijavljivanja nepostojećeg sukoba interesa.  Potpuno je neshvatljivo da se autor teksta zaustavio samo na prvom, a da nije pročitao sljedeći stav istog člana ovog Zakona koji ističe da se obveza davanja izjave iz stava 1. ovog člana, ne odnosi na poslanika i odbornika, kao ni na javnog funkcionera za koga važe pravila o izuzeću propisana posebnim zakonom ili drugim aktom.  Dakle, i sve kad bi sukob interesa postojao, Vuksanović kao poslanik ili odbornik (a u ovom slučaju odbornik), ne bi bio dužan da obavijesti ostale o spomenutom sukobu, tj.  da podnese odgovarajuću izjavu u tom smislu, jer vidimo da se  spomenuta obveza ne odnosi  na poslanika i odbornika, a pogotovo imajući u vidu navedeno mišljenje Komisije da nikakvog sukoba interesa u predmetnom slučaju nema.

Luković se dalje poziva na stav 6. člana 8. ovog Zakona,  koji normira da  nadležni organ vlasti dužan je da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno st. 1. do 4. ovog člana i stavi je van snage, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju. Autor dakle, ‘’preskače’’ navođenje jasnih, preciznih i eksplicitnih normi ovog člana, koje nedvojbeno ukazuju da sukoba interesa u ovom slučaju nema, te da se obveza prijave sukoba interesa pri odlučivanju ne odnosi na poslanika i odbornika, da bi se pozvao na završni stav ovog člana koji se normira situaciju koja se ni na koji način, imajući prednje navedeno, ne odnosi na ovaj slučaj, tj.  koja se bavi situacijom kada od strane Agencije utvrđeni sukob javnog i privatnog interesa  postoji i kada postoji obaveza prijave istog prilikom odlučivanja, bliže navedeno u st. 1.ovog člana. Prema tome, sprječavanje izvršenja ove legale i legitimne odluke SO Tivat, u smislu ovog zakona, je u potpunosti neosnovano.

Ostale neistinite i nedobronamjerne tvrdnje autora ne želimo komentirati.

Media tim HGI