Kultura sjećanja: Ljudske migracije

Time to read
1 minute
Read so far

Ponedjeljak, 17. veljače 2020. - 8:32
Autor: 

"Toliki predjeli. Čovjek bi cijeli život mogao lutati njima a da sebe nikada ne pronađe, pogotovo ako se rodio izgubljen.”

                                                                                                              Žoze Saramago

 U “Ljudskim migracijama” teoretičara suvremene umjetnosti dr. Miluna Lutovca fokus je na migracijama ideja; odnosno hodu čovječanstva u umjetnosti još od prapovijesti, pa sve do suvremenog doba. Na njegovim apstraktnim radovima on snažnim pokretom i eksplozijom boja ukazuje na čovjekovo traganje, i upravo to čovjekovo traganje rezultira vječitim migriranjem, ali i vječitim vraćanjem samom sebi, svojim korjenima i najdubljim žilama čovjekovog postojanja i stvaranja.

Milunovi radovi su subjektivna poezija, koja bogatim koloritom i ekspresivno gestualnom vokabularnošću govori o čovjekovom putu, putu migracije, koji je nephodan za razvoj uma i duha. Njegovi radovi podsjećaju na let ptica; baš kao što one migriraju u toplije krajeve, tako i čovjek migrira u neke bolje i ljepše duhovne predjele daleko od katastrofa i degradacije. Na njegovim djelima granice vremena i prostora su ukinute, dok se u lepršavoj igri boje i poteza ne spoznaje gdje čovjek počinje, a gdje prestaje. U svom traganju, on se uvijek vraća na sami početak, u životu samom sebi,  a u umjetnosti liniji koja je temelj, odnosno osnov svakog daljeg stvaralačkog postupka.

Migraciju, kao ključnu ulogu u nastanku, mijenjanju i propadanju starih civilizacija, ali i kao sastavni dio suvremenog društva i života, Lutovac je prikazao snažnim kolorističkim ekspresijama i bogatim tehničkim iskustvom. Apstraktni ritam na njegovim slikama odigrava se poput leta ptica; prirodnom lakoćom i savršenom umjetničkom formom.

Radovi Miluna Lutovca su zapravo intelektualna igra, misleni čin pojedinca projektiran u umjetničko djelo, djelo koje nas navodi da riješimo zagonetku postojanja, koja nas tjera na vječite migracije…

Dr. Milun Lutovac diplomirao je na Odsjeku za srpskohrvatski jezik i jugoslavensku književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Od 1996. do 2001. godine bio je profesor u Gimnaziji "Niko Rolović" u Baru, a od 2002. do 2007. godine, na mjestu ravnatelja Centra za kulturu, bio je angažiran na organizaciji i prezentaciji kulture grada Bara.

Diplomatsku akademiju "Gavro Vuković", završio je na Pravnom fakultetu, UCG, 2004. Magistrirao je međunarodne odnose na Fakultetu pravnih nauka, UDG, u Podgorici, 2009. godine. Od školske 2009/10. godine na Fakultetu umjetnosti, Univerziteta Donja Gorica u Podgorici, bio je angažiran kao asistent prof. emeritusu dr. Milivoj Solaru, na predmetima: Moderna književnost, Suvremena književnost, Teorija književnosti, Velike književne epohe i Estetika. Doktorirao je na UNIVERZITETU DONJA GORICA u Podgorici /UDG - Fakultet umjetnosti, katedra: Teorija suvremene umjetnosti. Od 2014. godine vodi i zastupa Umjetničku galeriju “Velimir A. Leković” u Baru.

Selektor likovnog programa na međunarodnom Festivalu “Barski ljetopis” bio je od 2014. do 2017. godine, a urednik književnog programa od 2017. godine. Autor je brojnih likovnih i književnih kritika. Pored pisanja, aktivno se bavi slikarstvom. Sudionik je brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi kako u zemlji tako i inozemstvu, autor brojnih stručnih knjiga, i sudionik regionalnih znanstvenih skupova.

                                                                                                

Marija Saičić, povjesničarka umjetnosti