Kultura sjećanja: Mediteranske obale Liberta Slovinića

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 19. srpnja 2021. - 10:04
Autor: 

„Tko je blizu mora, taj je blizu Boga.“

Narodna izreka

Nakon prošlogodišnje izložbe “Pariske Reminiscence” tivatska likovna publika je početkom ovoga mjeseca  2021. godine u galerijskom prostoru JU Muzeja i galerije Tivat imala prilike da pogleda izložbu “Mediteranske obale”,  autora Slobodana Slovinića. Ove godine autor je tehnikom gvaš na akvarel papiru prikazao tridesetak radova koje odišu mediteranskom atmosferom.

U likovnom stvaralaštvu, jedinstvenog i prepoznatljivog likovnog potpisa, prepliću se teme, motivi, razmišljanja i osjećanja umjetnika, erudite Liberta Slovinića. Crnogorski stvaralac, koji je tijekom svog radnog vijeka bio od velikog značaja za crnogorsku kulturnu i umjetničku scenu, ne prestaje da stvara, i da nam i dalje doprinosi na raznim poljima kreativnog stvaralaštva. U likovnom stvaralaštvu njegovim, sada već antologijskim, horizontalnim i vertikalnim linijama ispod kojih se nazire pejzaž, predstavlja nam miris uspomena, koje gotovo možemo i da osjetimo gledajući ciklus radova posvećenim mediteranskim prizorima. U Mediteranskim obalama, ciklusu slika koji je nastao 2018. godine, Slovinić se vraća do vlastitih početaka- Kotora i Budve, gdje je rođen i gdje je proveo rano djetinjstvo. Stvaralački postupak Slovinića je studiozan i kompleksan: u njegovom stvaralaštvu nije prisutan samo likovni, već i literarni, arhitektonski i tekstualni aspekt. Zato u prvom sloju njegovih radova, koji su rađeni tehnikom gvaš na akvarel papiru, možemo primijetiti pejzaže mediteranskih obala; dajući nam slobodu tumačenja i proučavanja. U drugom sloju grafitnom olovkom postavlja prepoznatljive horizontalne i vertikalne linije, koje doprinose građenju kompletne kompozicije. Sa jedne strane na njegovim radovima smjenjuju se olujni i burni ritmovi, poput mora usred bure, dok sa druge strane vidimo sanjalačku atmosferu, poput sutona na obali mora, a sve to komponira izuzetno znalački, prikazujući nam dvije strane Mediterana. Jakog kolorita, s toplim bojama, predstavlja nam svježinu slika i jačinu pokreta, dokazujući da i nakon pedeset godina stvaranja, umjetnik može da održi duhovnu svježinu, originalnost izraza, ali i pokret i snagu iskusnog slikara.

Na njegovim radovima, koji su sinteza likovne umjetnosti i književnosti savršeno uklopljene na papiru, vidimo umjetnikovu opservaciju stvarnosti; one stvarnosti koja se prepliće negdje između ranog djetinjstva i sadašnjeg trenutka, virtuozno oživljavajući mediteransku atmosferu i lokalni kontekst. Iako likovnim medijem gradi jedan poetski oblik, Liberto Slovinić nam na jedan iskustveni, promišljeni i znalački način predstavlja mediteranske obale i njene manifestacije, ali i melankolično priziva sjećanja ranog djetinjstva i mladosti koje ostaju vječne i nepromjenjive u čovjekovom sjećanju...

Zahvaljujući mnogolikosti u stvaralačkom izrazu, od Slovinića nas ne očekuju samo likovna ostvarenja ovog ljeta. U avgustu mjesecu tivatska književna publika moći će da prisustvuje promociji romana “Don Đuro”, koji predstavlja prvi dio obiteljske  trilogije, a napisan je između stvarnih dešavanja/likova i fikcije.

Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. u Budvi. Djetinjstvo je proveo u Kotoru i Budvi. Diplomirao je 1966. na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu. Do sada je priredio preko pedeset samostalnih i sudjelovao na više od trista pedeset kolektivnih izložbi kako u zemlji tako i u inozemstvu.  Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. godine. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968., a od 1983. član "Maison des Artistes" u Parizu. Autor je knjiga: "Pariski zapisi" (1996.); "Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore" (2010.); "Ars Libris" (2013.), „Pariske Reminiscence“ (2020); „Herbarijum - Don Đuro“ (2021.).

 

Povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić