"Svjedočenja prošlosti Perasta, porodica Širović, pomorci, trgovci, pisci i diplomati“

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 06. veljače 2017. - 10:12
Autor: 

U utorak 7.2.,  u 20:00 sati u Galeriji ljetnikovca  Buća bit će otvorena izložba pod nazivom: ,,Svjedočenja prošlosti Perasta, porodica Širović, pomorci, trgovci, pisci i diplomati“. Autorica  izložbe Danijela Đukić, etnolog i antropolog,  kustos u Muzeju grada Perasta, je o izložbi zapisala:

,,Početak rodoslova vezujemo za Boža Širovića, koji se rodio u Perastu oko 1610. godine i od koga možemo pratiti deset generacija. Među njima su brojni pomorski kapetani i pomorski trgovci, kapetani austrijskog „Lojda“, pisci i diplomate. Božo, Vicko, Andrija, Martin i Josip su samo neki od pripadnika porodice Širović kroz koje sagledavamo prošlost i uspon ove peraške porodice kako u Perastu tako i u inostranstvu kroz duži niz vjekova. Kroz 8 panoa pratimo porijeklo porodice Širović, popis imena i jedrenjaka kojim su plovili kao i zdravstvene dozvole (uvjerenja) za plovidbu. Muzej grada Perasta posjeduje i značajnu zbirku zdravstvenih dozvola izdatih za vrijeme Mletačke republike, prve austrougarske, francuske i druge austrougarske vlade. U muzejskoj zbirci zdravstvenih dozvola nalaze se i one izdate članovima porodice Širović. U njima su, uglavnom, sa uvjerenjem za slobodnu plovidbu, dati i lični podaci o članovima posade broda: godine, rast i boja kose.Pomorci su kao znak zahvalnosti za zaštitu poklanjali Presvetoj Bogorodici zavjetne darove, o čemu svjedoče brojne zavjetne pločice i drugi zlatni i srebrni darovi na ostrvu Gospa od Škrpjela. Prsten kao zavjetni dar poklonili su: Vicko Širović i Ivan Kršanac 29. 10. 1721; Vicko Širović i Jovan Kršanac 1. 11. 1721; Agneza Nikole Širovića ogrlicu i prsten na kojem je simbol kazade Stojšić 1737; Martin Širović 10. 9. 1750. godine. Među darovima nalazi se I zlatna ogrlica koju su peraštani poklonili kao zavjetni dar povodom 200 godina pobjede nad Turcima u Peraškom boju 15.05.1654. godine. Među 58 imena, od članova porodice Širović pominju se Vicko, Marko, Martin i Antonio.Za vrijeme Mletačke republike, na početku XVI vijeka, postojala je privatna Pomorska škola u Perastu. Krajem XVII vijeka mletačka vlada povjerila je zapovjedništvo velikih ratnih brodova Peraštanima, nakon čega slijedi niz peraških imena na ovoj funkciji, među kojima se pominje i Božo Širović. On je zapovijedao jedrenjakom „Fede Guerriera“. (Milošević 1953).  U XIX i XX vijeku plovili i radili za austrijski „Lojd“ u Trstu.Kroz arhivsku građu Opštine Perast pominju se Vicko i Božo, u kojima su im dodjeljivane povlastice za zasluge u ratu i drugim prilikama, a dio njih su prikazane na izložbi.Andrija Širović (1836. -1903.) napisao je dvije knjige na italijanskom jeziku: „I martiri della Serbia“, Trst, 1876. i „Cristianesimo e la scienza“ (Hrišćanstvo i nauka). U Muzeju grada Perasta, u porodičnoj biblioteci Visković, nalazi se prva knjiga.

Za Andriju Širovića može se reći da je bio svestrana ličnost, a koliko je volio Perast i Peraštane govori i pjesma objavljena u knjizi Frana Viskovića „Storia di Perasto“ Trst, 1898. godine.

Pisma koja je pisao Andrija Širović iz Trsta gospodinu Nikoli Tomazeu, čuvenom lingvisti, dobili smo iz Nacionalne biblioteke u Firenci, dok pismo don Gracije Brajkovića, upućeno Egiciju i Feodori u Kairu, je iz private zbirke. U pismu ih podsjeća na stara vremena i vrijeme kada su bili čuveni pomorci i učili pomorske nauke u Boki.

Martin Širović (1856-1905) od oca Marka (kapetan duge plovidbe) i majke Katarine.  Bio je rukovodilac Carskog i kraljevskog vicekonzulata Austrougraske i rukovodilac austrijskog „Lojda“ u Prevezi; predstavnik „Lojda“ u Valoni; konzul u Baru za vrijeme Knjaževine Crne Gore. Odlikovan je Zlatnim krstom za zasluge sa krunom i jubilarnom medaljom; turskim ordenom Osmanlije IV stepena, crnogorskim Ordenom Danila I i IV stepena.Bio je vitez Reda Svetog Grgura Velikog. Pisao je knjige za pomorske škole. Umro je u Prevezi, gradu u Grčkoj, 28. maja 1905. godine.Širovići su pripadali bratstvu Stojšić , iz kojeg su prešli u bratstvo Perojević (Butorac 1999).

U izabranim opštinskim spisima pominju se Širovići kao porodica koja je vodila računa o crkvi Svete Karmen u Perastu. Pored nje se nalazi palata porodice Širović koja je najvjerovatnije sagrađena u periodu ekonomskog, pomorskog i kulturnog uspona grada Perasta za vrijeme Mletačke vladavine.

Kuća Đura Širovića nalazila se pored palate Zmajević, i o njoj nemamo podataka, ali je pominje Pavao Butorac u svojoj knjizi, kada opisuje procesiju koja je išla do ispred kuće Širovića na dan „Kristova uzlaza na Kalvariju“.

Izložbu će otvoriti dipl. etnolog i antropolog Dragana Lalošević.