Konoba proglašena kulturnim dobrom RH

Time to read
3 minutes
Read so far

Petak, 01. kolovoza 2014. - 12:12

Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i namjenu, a nalazi se u prizemlju stambeno-gospodarske katnice. Inventar konobe Bratanić broji 87 predmeta, a odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe. Sačuvani su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara.

Ministarstvo kulture proglasilo je konobu obitelji Bratanić u Vrbanju na Hvaru kulturnim dobrom RH. Sklop Bratanić se nalazi na zapadnoj strani mjesta u predjelu Krojevi dvori. Sačuvao je odlike tradicijske arhitekture sela središnjega dijela Hvara, uz minimalne intervencije suvremenim materijalima. 

Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i namjenu, a nalazi se u prizemlju stambeno-gospodarske katnice. Inventar konobe Bratanić broji 87 predmeta, a odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe. Sačuvani su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara. 

- Sačuvani predmeti svjedoče i o promjenama u načinu proizvodnje i pohrane vina, prema njima možemo pratiti razvoj vinarstva i podrumarstva. Ima više različitih tipova turnjeva, tijesaka za vino te bačve različitih dimenzija i materijala. Sačuvane su kamenice, različiti alati potrebni za rad u vinogradima i maslinicima, staklene i drvene posude za vino, prošek i rakiju, oprema za tegleće životinje, a većina je predmeta još uvijek u upotrebi - navodi se u obrazloženju Rješenja Ministarstva kulture.

Konoba obitelji Bratanić je dijelom ukopana u zemlju, dimenzija 12 puta 6,5 metara. Prozori su u obliku položenog pravokutnika, na uzdužnome zidu su dvokrilna drvena vrata lučnoga nadvoja od kamenih klesanaca s vanjske, dok je s unutrašnje strane izveden od niza radijalno postavljenih kamenih segmenata. Pod je popločan kamenim pločama većih dimenzija, zidovi su kameni, grubo zamazani vapnenim mortom, na južnome zidu su tri niše za odlaganje predmeta, a sačuvana je i drvena unutrašnja konstrukcija.

- Mnoge tradicijske kuće u Dalmaciji promijenile su svoj izvorni izgled i namjenu, a osobito se gubi i mijenja izvorna namjena konobe. Konoba se u novije vrijeme veže uz ugostiteljske objekte koji poslužuju autohtonu hranu u ambijentu vinskoga podruma. Konoba obitelji Bratanić sačuvala je izvorni izgled i namjenu dok se kroz inventar čuva tradicijski način života i rada stanovnika Dalmacije, a ujedno se i prate mijene u tradicijskoj kulturi sela koja nije bila statična i nepromjenjiva. Konoba obitelji Bratanić povezuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije - navela je u obrazloženju Sanja Šaban, pomoćnica ministrice.

Evo kompletno obrazloženje Ministarstva kulture:

Rješenjem Ministasrtva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 10.07. 2014. godine, Zbirka konobe Bratanić u Vrbanju utvrđena je kao kulturno dobro. Zbirka sadrži 87 katalogiziranih predmeta koji su sastavni dio Zbirke isprava tog kulturnog dobra. Konoba obitelji Bratanić dio je stambeno-gospodarskog sklopa u predjelu Krojevi dvori u naselju Vrbanj. Naziv Krojevi dvori potjeće iz naziva rodne kuće Matija Ivanića koja je također žaštićena kao kulturno dobro.

Sklop je sačuvao odlike tradicijske arhitekture sela središnjeg dijela otoka Hvara, uz minimalne intervencije suvremenim materijalima. Sastoji se od stambeno-gospodarske kamene katnice s potkrovljem, uz koju je, širenjem obitelji Bratanić, dograđena kamena katnica. Sklop je ograđen visokim kamenim zidom što je karakteristika tradicijske arhitekture i organizacije prostora sela središnjeg diejla otoka. U prizemlju je konoba dok se kat koristio za stanovanje. Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i namjenu.

Prema Petru Skoku riječ konoba je dubrovačko-romanska posuđenica od mlet. caneva podrijetlom iz kasnolatinske riječi canaba u značenju baraka za živežne namirnice rimske vojske. U tradicijskoj dalmatinskoj kući konoba je mjesto gdje se proizvode i pohranjuju prvenstveno vina, ali i ostale namirnice, te mjesto u kojemu se čuvaju alati i oprema potrebna za osnovne gospodarske aktivnosti težaka. Konoba je redovito prizmeni dio tradicijske kuće i morala je barem dijelom biti ukopana pod zemljomi po mogućnosti otvorima sjeverno orijentirana, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za čuvanje: prozračnost, uravnotežena temperatura i vlažnost.

Konoba obitelji Bratanić postavljena je u smjeru sjeveroistoj-jugozapad 12x6,5 m dijelom je ukopana u zemlju. Prozori u obliku položenog pravokutnika postavlejni su na sjeb+vernoj i sjeverozapadnoj starni, na uzdužnome zidu su dvokrilna vrata lučnog navoja kamenih klesanaca s vanjske dok je s unutrašnje strane izvedena od niza radijalno postavljenih kamenih segmenata. Pod je popločan kamenim pločama većih dimenzija, zidovi su kameni, grubo zamazni vapnenim mortom, na južnom zidu su tri ponare niše za odlaganje predmeta, sačuvana je drvena unutrašnja konstrukcija. Inventar konobe odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe.

Sačuvanui su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara. Sačuvani predmeti svjedoče i o promjenama u načinu proizvodnje i pohrane vina, prema njima možemo pratiti razvoj vinarstva i podrumarstva: više različitih tipova turnjeva tijesaka za vino te bačve različitih dimenzija i materijala. Sačuvane su kamenice za ulje, različiti alati potrebni za rad u vinogradima i maslinicima, staklene i drvene posude za vino, prošek i rakiju,oprema za tegleće životinje. Većina predmeta još uvijek je u upotrebi.

Mnoge tradicijske kuće u Dalmaciji promijenile su svoj izvorni izgled i namjenu, a osobito se gubi i mijenja izvorna namjena konobe. Konoba se u novije vrijeme veže za ugovstiteljske objekte koji poslužuju autohtonu hranu u ambijentu vinskoga podruma.Konoba obitelji Bratanić sačuvala je izvorni izgled i namjenu dok se kroz inventar čuva tradicijski način života i rada stanovnika Dalmacije, a ujedno je i prate mijene u tradicijskoj kulturi sela koja nije bila statična i nepromjenjiva.Konoba obitelji Bratanić povezuje materijalnu i nematerijalnu kluturnu baštinu Dalmacije (tradicijsko vinogradarstvo i vinarstvo vezani su za mediteransku prehranu koja je upisana na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine).