Otac hrvatskoga stripa

Time to read
1 minute
Read so far

Utorak, 02. rujna 2014. - 10:28
Autor: 

Andrija Maurović rođen je 29. ožujka 1901. godine u mjestu Muo, u Boki kotorskoj, a umro je na današnji dan 1981. godine u Zagrebu.

Bio je hrvatski likovni umjetnik i crtač stripova. Često ga se naziva ocem hrvatskoga stripa.

Prvi njegov strip bio je „Vjerenica mača“, objavljen 1935. godine. Neki od njegovih najpoznatijih stripova su: „Podzemna carica“, „Ljubavnica s Marsa“, „Trojica u mraku“, „Sedma žrtva“, „Kugina jahta“, „Gospodar zlatnih bregova“, „Sablast zelenih močvara“, „Ognjem i mačem“ i „Zlatarevo zlato“.

Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni vesterni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka.

Tijekom Drugog svjetskog rata posvećuje se i nacionalnoj tematici, kada nastaju djela: „Seoba Hrvata“, „Ahura mazda“, „Grob u prašumi“, „Braća Seljan“, „Knez Radoslav“, „Tomislav“ i „Zlatni otok“.

Pravi kratku pauzu zbog političkih okolnosti, nakon čega se ponovno  počeo baviti crtanjem, i to u omladinskim listovima „Horizont“ i „Horizontov zabavnik“, pa tako nastaju djela: „Meksikanac“, „Opsada Zadra“, „Tri dječaka“, „Jahači rumene kadulje“.

Od 1955. surađuje u novopokrenutom „Plavom Vjesniku“ gdje objavljuje „Hajdučku pjesmu“,  a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: „Biser zla“, „Kišova zagonetka“, „Djevojka sa Sijere“, „Uglomi gospodar pećina“, „Rankov odred“ i adaptaciju Šenoine „Čuvaj se senjske ruke“.

Njegovi su radovi ušli u svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja nosi njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa.