Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 16. listopada 2019.

„Svoj identitet nalazim u duhovnosti, primjerice u glazbi i literaturi, i to nema veze s nacionalnošću.“

„Vasko Lipovac duboko je vjerovao da ljudi imaju potrebu za umjetnošću. On ne razmišlja o likovnom djelu kao o galerijskom eksponatu, već o likovnom djelu namijenjenom prostoru u kojem se svakodnevno krećemo“, naglasio je njegov suradnik i prijatelj, splitski arhitekt Dinko Kovačić.

Emitirano: 
Srijeda, 08. svibnja 2019.
Foto: www.montenegro.travel

Povjesničar umjetnosti, kustos, istraživač i profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Splitu dr. sc. Dalibor Prančević, u ovom Bokobranu govori o svom dugogodišnjem istraživanju Meštrovićeva djela te o sadržaju autorske knjige „Ivan Meštrović i kultura modernizma: ekspresionizam i art déco“ (Sveučilište u Splitu/Filozofski fakultet i Muzeji Ivana Meštrovića, Split 2017.).

U ovoj emisiji redovna profesorica povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr. sc. Saša Brajović, približava konture identiteta kontinuirano štovane kotorske zaštitnice blažene Ozane. Uz općenit uvid u život blažene Ozane, u Bokobranu profesorica Brajović približava javni identitet koji je imala živeći u Kotoru (1493.–1565.), njezinu ulogu kao ujediniteljice, na čemu se zasniva Ozanin rodni identitet,...

U ovom je Bokobranu gostovao Feđa Gavrilović, voditelj zagrebačke Galerije Forum  i kustos izložbe „Bog i psine“, slikara i pisca Mire Glavurtića iz Škaljara. Miro Glavurtić rođen je 1932. godine u Kotoru, a poznat je kao jedan od inicijatora te idejnih nositelja Mediale, grupe umjetnika koja je formirana 1957. godine u Beogradu, gdje Glavurtić živi i stvara do devedesetih godina. Od 1993. godine živi u Hrvatskoj. 

Emitirano: 
Srijeda, 27. ožujka 2019.

Bokobran o crkvi svetog Petra u Bogdašićima donosi uvid i pogled povjesničarke, dr. sc. Katarine Mitrović na tu nekadašnju benediktinsku samostansku crkvu s klaustrom. Ukazuje se na postupnost gradnje na koju upućuje i sačuvanost latinskog i ćiriličnog natpisa iz različitih razdoblja. Uz sukcesivnost gradnje to potvrđuje ne samo povijesni i konfesionalni dodir, nego i međusobno poštovanje što između ostalog naglašava i Miloš Milošević, eminentni istraživač povijesti Boke kotorske.

„Riječ je o vrlo širokom presjeku Vaskova rada“

Emitirano: 
Srijeda, 27. veljače 2019.

Gošća ove emisije, direktorica JU Muzeja i galerije Tivat u Tivtu, magistra povijesti i teorije moderne i suvremene umjetnosti Jelena Bujišić približava aktivnosti te važne tivatske kulturne ustanove kojom rukovodi, strategiju galerijskog programa, trenutnu obnovu i opremanje građevine – galerije. Zatim približava svoj pogled na likovnost, bokokotorsku i hrvatsku baštinu.

Telefonski razgovor za ovu emisiju snimljen je u studiju Hrvatske katoličke mreže (HKM-a) u Zagrebu.

Audiozapis emisije je u nastavku

Emitirano: 
Četvrtak, 14. veljače 2019.

U ovom je Bokobranu gostovala dr. sc. Katarina Mitrović, profesorica na odjelu za povijest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu te autorica nedavno objavljene knjige naslova Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće - 1571.). Ona približava upravo neke od tema te knjige i odgovara na pitanja poput: kako su benediktinci udarili temelje europskoj civilizaciji i na kojim područjima ljudskog djelovanja? Kada dolazi u Boku  kotorsku i kako je ovaj red tijekom povijesti održavao svoj kontinuitet?

Emitirano: 
Srijeda, 30. siječnja 2019.

U ovom je Bokobranu gostovao dr. sc. Ilija Lalošević, redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici iz područja Istorija i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeđa. Kao vrstan poznavatelj fortifikacija Boke kotorske kojima se desetljećima predano bavi, Lalošević za Bokobran govori ponajprije o osnovnim karakteristikama i tipologiji te utilitarne arhitekture, uvijek aktualnoj temi zaštite i obnove, načinu na koji istražuje arhive te nizu drugih povezanih tema.

Stranice