Upravni odbor Fonda za manjine za prvu polovinu 2012. godine raspodijelio je oko 500 tisuća eura za 85 projekata iz oblasti zaštite i ostvarivanja manjinskih prava.
Na konkursu se javilo 212 aplikanata, zbog neispunjavanja formalno pravnih uslova odbijeno je 60 projekata, dok ostali 67 su odbijeni zbog manjka broja bodova, kazao je u interviju za naš radio Safet Kurtagić, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Radio Dux: Jedan broj NVO i političkih stranaka su nezadovoljni raspodjelom sredstava?

Nikada se nije desilio da bude obavljena raspodjela sredstava a da niko nije nezadovolja. Mi se u fondu stalno se susrećemo sa nezadovoljstvima određenog broja NVO i pojedinaca koji rijetko ili nikako stiču uslove da budu obuhvaćeni raspodjelom sredstava, zbog toga što ne ispunjavaju uslove ili zbog toga što njihovi projekti nijesu dovoljno značajni za nacionalne zajednice kojima pripadaju ili pak nisu dovoljno kvatetni kako bi zadobili podršku Upravnog odbora. Te NVO koje su najredovnije i najbučnije u protestima a koje nemaju uslove da konkurišu za naša sredstva imaju produžene prste u medijima koji su senzacionalistički nastrojeni kako bi napravili spektakle te bolje prodali svoje novine.
Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava je pod posebnom lupom. Mislim da je to zbog toga što određene NVO pojedinci i ustanove koje pripadaju građanskoj opciji smatraju da Fond za manjine ima višak prava koje se daje manjinama. Iz toga razloga Fond je pod posebnom medijskom lupom, pod posebnom pažnjom odrđenih NVO koje su produžene ruke određenih političkih subjekata koje gledaju na Fond za manjine kao na nešto što ne treba da postoji, da se što prije demontira i ode u istoriju.
Nema institucije koja se bavi raspodjelom sredstava da to radi na bolji i korektiniji način nego što to radi Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava .
Radio Dux: Kako to da jednoj manjiskoj zajednici pripadne dvije trećine sredstava?
Kada je pravljena institucionalna infrastruktura manjinske politike Crne Gore nije se povelo dovoljno računa o normativnoj strukturi, tako da u tom segmentu nije dobro urađena normativa pa se dogodilo da jedna od manjinskih zajednica dobije dvije trećine sredstava a sve ostale njih pet samo jednu trećinu. Mi smo inicirali kod Ministarstva za ljudska i manjiska prava da se ta odredba izmjeni tako da se sada sredstva dijele po kvalitetu projekata. Dati su i neki pod kriterijumi koji kažu da će se sredstva davati onim projektima koji vode računa o posebnostima manjinskih zajednica u pogledu nacionalnog, kulturnog, etničkog, jezičkog i vjerskog identiteta.
Radio Dux: Na koji način pratite realizaciju projekata I kontrolišete trošenje sredstava?
Služba Fonda za praćenje realizacije projekata nije konstituisana zbog nemogućnosti da sistematizovana radna mjesta popunimo stručnim kadrom. Ministrstvo finasija nam nije dalo saglasnost o popuni novih radnih mjesta zbog krize, tako da je naša stručna služba popunjena samo sa četrdeset procenata, te ne možemo efikasno i stručno obavljati sve funkcije. Pored svih problema mi vršimo monitoring i pratimo evaluaciju projekata, tako da smo sada na nekin način partneri sa aplikantima. Neophodno je da aplikantni podnesu izvještaje o realizaciji prethodnog projekta, finansiski i narativni. Kada izvještaj prihvati stručna služba Fonda odobrava se isplata sredstava za novi projekat što predstavlja vrstu garancije, tako da će sredstva dobijati smo oni koji u potpunosti budu realizovali svoje projekte.
Radio Dux: Što smatrate uspjehom u radu Fonda?
Za ove četri godine od kada postoji Fond i od kada raspodjeljujemo sredstva podržali smo na stotine naslova određenih knjiga i monografija, časopisa, publikacija iz manjinskih zajednica, podržali smo veliki broj pozorišnih predstava , likovne kolonije, umjetnike, manjiske medije. Podržali smo preko petstotina projekata za očuvanje kulturne baštine i identiteta manjinske zajednice. Ako smo negdje i pogrješili u ogromnoj mjeri nam se to vratilo kroz knjige, umjetnička djela, filmskim pričama, i svim projektima kojima se štiti identiteta manjina.
Radio Dux: Smatrate li da Crna Gora dovoljno izdvaja za manjinske zajednice ?
Imam razujevanje da siromašna država nema dovoljno sredstava za manjine a posebno u uslovima finansiske krize. Ako se Crnogorsko narodno pozorište može izdržavati sa nešto preko dva miliona eura, pozorište Zetski Dom sa sedmsto hiljada eura, mislim da je manje od devetsto hiljada za sve manjiske zajednice u Crnoj Gori jedan skroman iznos.
Po poslednjem popisu stanovništva manjinske nacionalne zajednice u Crnoj Gori čine pedeset pet procenata, što predstavlja većinu, tako da ova sredstva zasigurno nijesu dovoljna. Imamo obećanje od premijera da će ta sredstva biti uvećana tako da ćemo shodno tome naći način da obratitimo veću pažnju na kvalitetne projekte.