"Gospe od Škrpjela, pogledaj nas!"

Time to read
2 minutes
Read so far

Nedjelja, 16. kolovoza 2015. - 10:56
Autor: 

Centralna proslava svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Kotorskoj biskupiji bila je na otoku Gospe od Škrpjela. Tijekom dana služeno je nekoliko sv. Misa, a svečanu sv. Euharistiju predslavio je prečasni don Filip Janjić, budvanski dekan.

On je u svojoj homiliji govorio o značaju Blažene Djevice Marije za hrvatski narod i njegovu povijest.

"Veliki pobornik za definiranje dogme o Marijinom uznesenju bio je hrvatski mariolog franjevac dr. Karlo Balić, kojega je papa Pio XII. zadužio za prikupljanje dokumentacije potrebne za proglašenje te dogme. Nije slučajno da su baš Hrvati u tome imali svoga udjela, jer su praktički od svoga pokrštenja štovali baš Marijino uznesenje, stoga što je Ivan Ravenjanin oko 642. godine splitsku katedralu posvetio baš uznesenju Marijinu, a smatra se da je upravo tu počelo pokrštavanje Hrvata. Zbog toga, Velika Gospa ima posebno značenje u Hrvata tijekom čitave povijesti. No, ne samo Velika Gospa, nego Marija kao Bogorodica, koja je kao Božja izabranica jedina bila na nebo uznesena. Taj poseban odnos prema Gospi potvrđuju već knez Branimir, koji je na natpisu crkve podignute u Gornjem Muću zapisao: "Za vrijeme kneza Branimira godine 888. šeste indikcije otkako je Krist uzeo svoje sveto tijelo od svete Djevice", čime je prvi puta u nas u službenu formulu naznačivanja godine uznesen Marijin elemenat. Ponovit će to i knez Mutimir, a kraljica Jelena podignut će u Solinu velebnu crkvu posvećenu Gospi, koja je u naše vrijeme nazvana Gospinim prosvetištem. Od tada pa do danas, na hrvatskom će povijesnom području biti podignuto više od tisuću crkava i kapela posvećeno Gospi. Marija će biti titularum čak 16 hrvatskih katedrala, a samom uznesenju Marijinu, dakle Velikoj Gospi, posvećene su, osim splitske, i katedrala u Zagrebu, u Krku, Poreču, Dubrovniku, Puli, Senju i Rabu. Marija se vrlo rano počela smatrati zaštitnicom hrvatskog naroda, ne samo stoga što su Branimir i Trpimir počeli na Marijanske staze upućivati hrvatski narod, nego što se tijekom teške i ratovima obilježene povijesti, obrana hrvatskih zemalja tumačila Marijinom zaštitom i ulogom. Kada su ostaci ostataka Hrvatske pred turskom najezdom obranjeni pod bedemima Marijine zagrebačke katedrale zato nije bilo drugoga objašnjenja do ovoga – da je Gospa zaštitom uzvratila ljubav njoj iskazanu u hrvatskom narodu. Upravo zbog toga je nadbiskup i kasniji kardinal, danas blaženik, a uskoro sveti Alojzije Stepinac 1942. godine presvetoj Djevici i Majci Božjoj Mariji, moćnoj zaštitnici drage domovine Hrvatske posvetio hrvatski narod.", rekao je don Filip. On je govorio i o velikoj ljubavi vjernog puka u Boki kotorskoj prema svojoj nebeskoj Majci. Bokelji su joj kroz stoljeća podizali crkve i svetišta. Na koncu svoje propovijedi don Filip Janjić je naglasio: "Marija i danas okuplja svoju djecu, ne samo iz bokeškog zaljeva nego iz čitavoga svijeta, i dijeli milost kao i prije. Čitave turističke izlete ona pretvara u prava hodočašća, jer pred slikom koja ulijeva dobrotu i ljubav ne može se ostati ravnodušnim. Ni mi nismo danas ravnodušni. I mi smo došli danas i donijeli svoje jade i želje, i molimo - Gospe od Škrpjela pogledaj nas, utješi nas, svoje ruke stavi na nas, svome sinu preporuči nas, Majko draga moli za nas!"

Sigurno da se veliki broj hodočasnika jučer s Gospinog otoka vratio se svojim kućama okrijepljen i ohrabren za svakodnevno nasljedovanje Isusa Krista, pod budnom zaštitom Blažene Djevice Marije.