„O, kakav surov zvuk u suton stvaraju

Hrastovi koje za lomaču Heraklovu obaraju...“

Viktor Hugo

Sve ono što shvaćamo, prihvaćamo i uzimamo zdravo za gotovo, od najranijih dana čovjekovog promišljanja i djelovanja, imalo je bogatu simboliku, a kasnije i upotrebu, kako u svakodnevnom životu, tako i u različitim granama umjetnosti.
U (likovnoj) umjetnosti, a naročito izradom skulpture, biraju se različiti materijali. Nekada su to bili oni najdostupniji poput kamena, drva ili slonovače, dok se danas češće biraju oni lakši za obradu; oni koji se ne moraju modelirati, već oni koji zapravo grade predmet. Kako kamen, tako i drvo se obrađuje; u slučaju drveta ono se rezbari a s obzirom na to da nije toliko čvrsto poput kamena, od njega je i lakše stvarati, odnosno oblikovati do najsitnijih detalja. Jedna vrsta drveta koja ima bogatu simboliku je upravo hrast. Hrastovina je za razliku od drugih teža za obradu, te zbog toga i teže truli u vlažnim uvjetima. Danas, pored mnogobrojnih skulptura, svjedočimo brojnom stilskom namještaju izrađenom upravo od hrasta, i sve češće u dizajnu enterijera biraju se komadi namještaja izrađeni od hrasta. Razlog je jednostavan: istrajnost, dugovječnost, ali i estetski primamljiv konačan ishod proizvoda.
Hrast simbolizira snagu, muškost i veličinu, pravednost, jednakost i istrajnost. U različitim kulturama, nosio je različitu simboliku, a uglavnom je ona bila pozitivne konotacije. U narodnim pričama i prepričavanjima, grom uvijek udara u drvo, a hrast vjerojatno zbog svoje visine, naročito je ugrožen prilikom oluja te grom najčešće udara u njega. Stoga hrast simbolizira Božji grom, a u grčkoj mitologiji je simbol boga Zeusa. Kako su oluje simbolikom vezane za hrast, a svjedoci smo da oluja ne postoji bez kiše, hrast je također i simbol za kišu.
Pandan Grcima, Rimljani su obožavali Jupiterov hrast, i smatra se da je za njih svaki hrast bio svet. U Rimu, kada bi bio spašen život građaninu od strane vojnika, nagrađivan je vijencem (corona civica), ispletenim od hrastovog lišća. Druidi su podizali hramove i vršili obrede u dubini hrastovih šuma, te poštovanje ove vrste drveta potiče vjerojatno i od značenja imena – druidi – „hrastovi ljudi“.
Na simboliku dostojanstva i trajnosti upućuju nas dvije činjenice: kao što je prije navedeno hrastovina se kao materijal bira zbog svoje istrajnosti, odnosno zbog činjenice da ga trulež slabo obuzima te se smatra vječnim materijalom. Razlog tome je visok sadržaj tanina u njemu. Kao simbol trajnosti u francuskoj narodnoj tradiciji postoji hrastova svadba i ona se obilježava poslije osamdeset godina braka. A, kada smo već kod Francuske, njihove kovanice krasio je mješoviti lovorov i hrastov vijenac; simbolično trebao je da osigura uspjeh i trajnost Francuskoj republici.
Znak dostojanstva također datira još od rimskih perioda, te su grobovi rimskih magistrata bili ukrašeni snopovima pruća koji su bili ovjenčani hrastovim lišćem. Također se hrastovo lišće pojavljuje na odlikovanjima kao što su: orden legije časti i nacionalna medalja za zasluge.
U kršćanstvu hrast simbolizira snagu vjere kršćanina koji se nalazi pred nedaćama i iskušenjima.
U likovnoj umjetnosti, pored upotrebe hrasta kao materijala kojim su se izrađivale određene skulpture, i primijenjene umjetnosti (stilski namještaj), hrast je bio prikazivan na mnogim pejzažima, a naročito u periodu romantizma kada poprimaju mistično i vizionarsko značenje. Djelotvorna moć hrasta ogleda se u upotrebi njegove kore i plodova (žira), a prirodu kao moćnu, a ne idiličnu najbolje prikazuje Teodor Ruso na svom djelu „Zimzeleni hrastovi u Aprmonu.“
Simbol pravednosti i pravde, dostojanstva i (is)trajnosti, „hrastovi koje obaraju“ postali su sinonim za nešto/nekog tko se pokušava uništiti, obrisati... međutim kao i hrastovi i ljudi i stvari odolijevaju moralnoj i duhovnoj truleži koja napada...

Marija Saičić

Literatura:
- Larousse – Mali rečnik simbola, Nanon Garden – Rober Olorenšo – Žan Garden – Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.
- Umetnost – velika ilustrovana enciklopedija, Mladinska knjiga, Beograd, 2015.

Ova emisija je realizirana uz financijsku potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore