O Kotorskom misalu...

Time to read
1 minute
Read so far

Ponedjeljak, 27. kolovoza 2018. - 11:19
Autor: 

Na Luštici 20. i u Tivtu 22. kolovoza ove godine prikazana je 70-minutna radna verzija dokumentarnog dugometražnog filma autora dr. Gojka Čelebića koji nosi naziv Kotorski misal. Ovaj spomenik u naučnoj javnosti poznatiji je kao Misal Svetoga Jakova od Lođe, a datiran je u drugu polovicu XII. stoljeća. Pripadao je istoimenoj crkvi u Kotoru, te uz kotorski lekcionar i pontifikal iz XI. i XII. stoljeća spada u najstarije liturgijske knjige s područja Gornje Dalmacije i Duklje, odnosno današnje Crne Gore.

Misa je od samih početaka kršćanskih vremena najznačajnija molitva, koju po ovim imenom susrećemo početkom IV. stoljeća. Etimologija ove riječi proizlazi od latinskog glagola mitto, -ere a predstavlja otpust kojega je na kraju molitve davao i danas daje đakon riječima: Ite, missa est – Idite, poslani ste! Vrijedno je napomenuti da se u Kotoru čuvaju i fragmenti starijih liturgijskih knjiga koje se datiraju u X. i XI. stoljeće. Također, beneventansko pismo se u fragmentima provlači i kroz takozvano Miroslavljevo ćirilično evanđelje, koje je nastalo prema predlošku starijih latinskih liturgijskih knjiga pa se u njemu za liturgiju upotrebljava latinski naziv misa.

Naučnu javnost s ovim beneventanskim kodeksom, jednim od pet koji se čuvaju u Berlinskoj državnoj biblioteci, prvi je upoznao Elias Avery Lowe 1915. godine. Misal je u potpunosti transkribirala DDr. Lenka Blehova Čelebić 2017. godine, kao i naknadna dopisivanja na marginama koje bilježe brojna imena i prezimena, većinom kotorskih stanovnika. Misal je bio u uporabi gotovo 600 godina. Kada je odlukama Tridentskog sabora 1570. godine za cijelu Katoličku crkvu propisan misal kojega je odobrio papa Pio V ostavljena je mogućnost partikularnim Crkvama, u koliko su bili u posjedu misala starijih od 200 godina od misala iz 1570. godine, mogućnost njihove uporabe i nakon tiskanja i standardizacije misala koja nije bila moguća prije pronalaska tiska. Otuda i tako duga njegova uporaba, što je rijetkost s obzirom na ranjivost kodeksa.

Uzimajući u obzir značaj ovoga misala za povijest liturgije, povijest umjetnosti, srednjovjekovne glazbe, kao i beneventanskoga pisma koje je par excellance liturgijsko pismo zapadne Crkve, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, uz potporu Kotorske biskupije, pokreće inicijativu za fototipsko odnosno faksimil izdanje Misala Svetog Jakova od Lođe. Ostvarenje te inicijative bit će od neizmjernog značaja za više-disciplinsko istraživanje ovog, u europskim i svjetskim kategorijama značajnog, manuskripta.