Životna priča Zlatka i Joyce Baloković objedinjena u knjizi

Time to read
2 minutes
Read so far

Nedjelja, 17. svibnja 2020. - 21:45
Autor: 

Autor knjige ''Zlatko i Joyce Baloković. Donatori Strossmayerove galerije starih majstora'' je upravitelj Strossmayerove galerije HAZU Borivoj Popovčak. Bogato ilustrirana knjiga velikog formata na gotovo 300 stranica rezultat je njegova trogodišnjeg istraživačkog rada. Naglasak knjige je na donaciji 34 likovna djela koja su svjetski poznati hrvatski violinist Zlatko Baloković i njegova supruga Joyce ostavili Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a koja predstavlja jedinstvenu cjelinu unutar fundusa Strossmayerove galerije starih majstora te otkriva profinjeni ukus i istančani smisao za likovnu umjetnost bračnog para Baloković. Osim slika koje je Joyce Baloković naslijedila od svog oca Williama Bordena, donaciju čine slike nizozemskih majstora od 16. do 18. stoljeća, djela francuskog slikarstva 19. stoljeća, radovi slikara barbizonske škole te slike hrvatskih slikara 20. stoljeća koje je Zlatko Baloković dobio na dar prigodom koncertiranja po domovini ili osobno kupovao izravno od likovnih umjetnika. Dio slika bračni par Baloković nabavio je tijekom svojih brojnih putovanja po svijetu i one svjedoče o upućenosti u likovne trendove zemalja u kojima su boravili te o njihovu osebujnom afinitetu za slikarstvo i likovnu umjetnost uopće. Osim detaljnom analizom doniranih umjetnina, knjiga se bavi i violinama koje je Baloković donirao Hrvatskoj akademiji, od kojih je najpoznatija znamenita violina King Bartolomea Giuseppea Guarnerija del Gesùa iz 1735. Nakon smrti Zlatka Balokovića 1965., Joyce Borden Baloković, prema njegovoj i svojoj želji, 1966. je osnovala Fond za stipendije za hrvatske studente na Sveučilištu Harvard. Kako je napisala u popratnom pismu, Zlatko Baloković odlučio se na taj čin jer je osjećao posebnu odgovornost za Hrvatsku kao svoju domovinu. U vrijeme kada Hrvatska nije bila samostalna i slobodna država, već dio socijalističke Jugoslavije, to je imalo veliko simbolično značenje za međunarodnu afirmaciju Hrvatske, ali i konkretne učinke za mlade hrvatske znanstvenike i hrvatsku znanost u cjelini. Prema želji bračnog para Baloković, Fondom raspolaže Sveučilište Harvard, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima pravo prvenstva predlaganja jednog ili više kandidata na temelju znanstvene izvrsnosti. Do sada je stipendije dobilo 75 osoba. Prvi stipendist, od 1967. do 1968., bio je muzikolog Ivan Supičić, od 1983. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1974. do 1975. stipendist je bio i arhitekt Velimir Neidhardt, današnji predsjednik HAZU, akademik od 1991. Joyce Borden Baloković je 1968., prema suprugovoj želji, Akademiji poklonila violinu King, dok je umjetnine ostavila Strossmayerovoj galeriji svojom oporukom. Galerija ih je zaprimila 1972., godinu dana nakon smrti Joyce Borden Baloković. - Bezrezervna pomoć koju su supružnici Baloković pružali ne samo institucijama i udruženjima u Americi i domovini, posebice nakon Drugog svjetskog rata, već i anonimnim žiteljima iz svih kutaka ondašnje Jugoslavije, odraz je njihove nesebičnosti, širokogrudnosti i, nadasve, domoljublja. Poglavito je ono iskazano kod Joyce Baloković, koja je Hrvatsku zavoljela i vezala se za nju te je u njoj odlučila i vječno počivati uz svojeg supruga. Ovom se knjigom nastojalo evocirati uspomenu na to dvoje izuzetnih ljudi, ukazati na njihov bogat kozmopolitsko-društveni život i izuzetnu predanost filantropskim ciljevima i promidžbu Hrvatske u svijetu te povrh svega odati priznanje i izraziti zahvalnost za vrijednu donaciju – napisao je u uvodu knjige Borivoj Popovičak i ovim riječima zaključio važnost supružnika Balokovića za Hrvatsku.

Izvor:Glas Hrvatske