Hina

Osobna imena služe da bi se ljudi razlikovali, ali su i prvi spomenici u kojima se stoljećima odražavaju društvene promjene, pri čemu su muška imena tradicionalnija i podložnija pravilima nasljeđivanja, dok su ženska imena otvorenija za sve češće promjene.

Sukus je to teksta o hrvatskim imenima u društvenom kontekstu jezikoslovca Domagoja Vidovića, objavljena u novom broju časopisa Collegium Antropologicum.

Hrvatskim tenisačima koji su igrali u finalu Davis Cupa bit će upriličen doček danas u 13.30 sati na na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, unatoč pandemiji koronavirsa, izvijestio je Hrvatski teniski savez.

Hrvatska je u nedjelju navečer u Madridu izgubila od Rusije s 0-2, čime je zauzela drugo mjesto na svjetskom teniskom prvenstvu.

"Dođite i dočekajte naše Davis Cup reprezentativce na povratku sa završnice iz Madrida", priopćio je savez.

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.

Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na 3. svjetskom festivalu hrvatske književnosti da kultura Hrvata u Crnoj Gori traje više od jednog tisućljeća na zaokruženom prostoru pa ona zato prerasta u civilizaciju.

Deković je dodao kako etničko, kulturno i duhovno trajanje bokeljskih Hrvata ima pisanih potvrda u kamenu, na pergameni, što naš narod svrstava u zapadnoeuropsku civilizaciju.

Kao dio obilježavanja 500 godina od tiskanja prvog izdanja "Judite" Marka Marulića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u utorak je otvorena izložba o tom prvom umjetničkom epu hrvatske književnosti ispjevanom na hrvatskom jeziku i njezinom autoru.

Ministrica kulture i informiranja Srbije Maja Gojković i čelnica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić oslikavanjem lika bana Josipa Jeličića na zidu svečane dvorane označile su u subotu navečer početak unutarnjih radova na obnovi njegove rodne kuće.

Radove na rekonstrukciji objekta u vrijednosti 100.000 eura, kako je rečeno na svečanosti, financirat će srbijanska vlada uz potporu vojvođanske i grada Novoga Sada.

Bunjevački govori, koji pripadaju novoštokavskom ikavskom dijalektu štokavskoga narječja hrvatskoga jezika, upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, priopćilo je u petak Ministarstvo kulture i medija.

Prijedlog za utvrđivanje ovog nematerijalnog kulturnog dobra usvojen je prošloga tjedna na sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture i medija na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Političko vodstvo Hrvata u Srbiji osudilo je u ponedjeljak nijekanje hrvatskog jezika u udžbenicima gramatike za učenike osmih razreda, ističući kako stoga ne trebaju čuditi negativni stavovi mladih u Srbiji o Hrvatima.

Hrvatski jezik u Srbiji ne postoji, upozorio je u izjavi predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, dodajući kako je to „vrh ledenoga brijega društvenoga konteksta koji uvelike opterećuje položaj Hrvata u Srbiji“.

Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u petak obilježavaju 30 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.

Državni arhiv u Dubrovniku predstavio je u petak javnosti prijepise pisama dvojice sudionika ekspedicije portugalskog pomorca i istraživača Fernanda Magellana na prvom putovanju oko svijeta, koji se od 16. stoljeća čuvaju u arhivu Dubrovačke Republike.

Lovro Kunčević iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku istaknuo je kako je pisma 1899. godine objavio Eugen Đelčić, čiji je brat Josip bio dugogodišnji arhivar u Dubrovniku i autor prvoga suvremenog kataloga arhiva.