5. Međunarodni festival Kotor Art počeće 1. srpnja i trajaće do 16. kolovoza . Ovogodišnje festivalsko izdanje u potpunosti je posvećeno Jubileju obilježava 200 godišnjica rođenja P.P. Njegoša.
Kotor Art 2013 će ugostiti preko 2. 500 umjetnika, izvođača i predavača kroz 6 festivalskih segmenata: Festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Kotor ArtTeatar, Festival klapskog pjevanja, KotorAPSS i Pisanje grada.
Biće izvedeno 125 premijernih programa tokom 46 dana na preko 50 lokacija u Starom gradu, Kotoru i Boki sa učesnicima iz preko 25 zemalja (Portugal, Italija, Njemačka, Rusija, Austrija, Švajcarska, Norveška, Letonija, Poljska, Španija, Belgija...)
"Ovi podaci dovoljno govore o tome da učešće umjetnika i njihovo djelo čine da kultura nije trošak nego inteligentna investicija"- kazao je direktor KotorArta Paolo Magelli novinarima na pres konferenciji.
"Realizacija muzičkih programa je pod velikim znakom pitanja, jer ni do danas nije potpisan ugovor sa kotorskom Muzičkom školom jer smo ucijenjeni na neki način od direkrtorice ove škole, koja traži da se za potrebe koncertne dvorane, obnovi ili kupi 180 stolica"
Ratimir Martinović je podsjetio da je u prostorima Muzičke škole do sada bila smještena direkcija, a koncertna dvorana korišćena za brojne programe.
Na ovogodišnjem Kotor Art-u biće izvedene tri kazališne premijere – autorski projekti Paola Magellija (Njegoš i ja), Lidije Dedović (San na Božić) i Petra Pejakovića (Njegoš za djecu - Kako rastu veliki ljudi), kao i četiri koncerta: Njegoševih 200, Preplitanja - Njegošu sa odanošću žene, Čojstvo i junaštvo u muzici i premijerno izvođenje djela "Iskra besamrtna" crnogorskog kompozitora Ivana Marovića (festivalska porudžbina).
Predstava "Njegoš, Vatre", autorski projekat Radmile Vojvodić i Paola Magelllija igraće svoju četvrtu sezonu, a reprizno će biti izvedene i prošlogodišnje produkcije "Egzistencija" i "Guliver".
Uz podršku Europske Komisije i fonda EACEA 21. festival za djecu imaće čak 16 predstava u glavnom i 70 pratećih programa tokom 10 dana koliko će ključevi grada Kotora biti u rukama djece. Biće izvedeno 96 premijernih I 80 repriznih programa kroz dječije scensko stvaralaštvo, na sceni za mlade, kroz zabavno-književni, likovni, muzički,edukativno-teorijski i u off programu.
Kroz segment "Don Brankovi dani muzike", na Kotor Artu biće izvedeno 12 koncerata od 13. srpnja do 12. kolovoza sa velikim imenima, među kojima je jedan od najvećih pijanista današnjice Ivo Pogorelić, koncert-majstori dva najveća orkestra na svijetu – Berlinske filharmonije (Gaj Braunštajn) i Londonskog simfonijskog orkestra (Roman Simović)...- "živim legendama iz svijeta umjetničke muzike", kazao je Ratimir Martinović, umjetnički direktor "Don Brankovih dana muzike".
I ove godine Kotor Art će dati prostor studentima umjetnosti i arhitekture da o svom pozivu i okruženju promišljaju kritički, na nov, moderan i prije svega konstruktivan način. Rezultate njihovog rada vidjećete na arhitektonskoj izložbi i u različitim akcijama i performansima na kotorskim trgovima i pjacama. "Ispisujući" grad, studenti će pronalaziti kreativna rješenja, stvarati platforme i artefakte za promociju i prezentaciju samog festivala Kotor Art, a velika Kotor APSS konferencija ugostiće ponovo najznačajnija imena iz svijeta arhitekture.
Festival klapa Perast će, tokom tri festivalske večeri (26. srpnja - 29.srpnja) ugostiti će 30 klapa iz CG i regiona koje će se nadmetati u tri kategorije, a izvodiće, između ostalih, i obavezene bokeljske izvorne i autorske kompozicije.
Promocija knjige „ Ludvik Kuba : Pjesme dalmatske iz Boke, 1907." u kojoj se premijerno objavljuje 155 od 161 originalnog notnog zapisa, takođe je jedan je od highlight-a ovogodišnjeg programa - kazao je izvršni direktor festivala klapa Mikan Kovačević.
Budžet Kotor Art-a za 2013. godinu iznosi 700.000 € i finansira ga Ministarstvo kulture Crne Gore, Općina Kotor i od ove godine Europska Komisija kroz fond EACEA.
Na pressu se čulo da je neophodno hitno institucionalizirati ovaj festival kako bi mogao djelovati cijele godine i konačno imati mogućnost da ga učinimo nezamjenljivim u Europskom kulturnom prostoru.