Od davnina su ljudi u svojoj prehrani na razne načine koristili blagodati koje nam je priroda dala. Pitomi kesten, ili kako ga na ovom podneblju nazivamo kostanj, bilježi povijest svoga postojanja na području Mediterana čak otprije 8 milijuna godina. Postoji jedan sačuvani primjerak pronađen u Francuskoj krajem 3. stoljeća i nalazi se u paleontološkom muzeju Voulte. Kostanji su se koristili kao hrana još u mezolitiku (prije 10.000 godina). Početak uzgoja kostanja bilježi se tek nakon 6.stoljeća p.n.e.

U Hrvatskoj, kostanji su najrašireniji na području obronaka Učke iznad Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage, u istočnoj Istri, te na otoku Krku. Raste uglavnom na umjereno vlažnom i sunčanom području blage klime gdje su jeseni duge i tople, a u proljeće nema smrzavanja.

Naša Boka pak ima pravu malu oazu kostanja u Stolivu. Njegovanje tradicijskog uzgoja kostanja i fešta u čast ovog ploda, pored uzgoja kamelija, svojevrstan je pečat ovog malog bokeškog mjesta.

Kostanj cvjeta u lipnju. Kako pitomi kostanj cvjeta kasnije od drugog voća, skoro je jedini izvor ispaše pčelama i najvažnija biljka za proizvodnju meda. Med od kostanja je vrlo zdrav i koristi se kod probave i respiratornog sustava. Plod europskog kostanja razlikuje se po obliku i kvaliteti ovisno o području gdje raste. Dozrijeva od sredine rujna do sredine listopada. Nakon što padne na tlo, brzo se kvari, zato ga je poželjno prikupljati svaki dan. Kostanji se mogu čuvati u zamrzivaču najviše 1 godinu, a njegova aroma poboljšava okus mnogim jelima. Nije samo miris i okus pečenog kostanja samo važan zašto ga treba što više iskoristiti kad mu je stađun. Ovaj plod u svom sastavu nosi pregršt koristi za ljudski organizam, te vas želimo pobliže upoznati s njima.

Kostanj nije jako bogat kalorijama kao što je to drugo suho voće. Niska mu je razina ulja (1,8-2%) i ima duplo manje kalorija od oraha.

Zdravi su i lako probavljivi, što je od davnina poznato u narodnoj medicini, a odnedavno i u farmakologiji. Zbog niske količine masnoće preporuča se u dijetama za mršavljenje, a zbog svoje nutritivne vrijednosti preporuča se kod određenih bolesti. Izvrstan je izvor energije, te pomaže kod jačanja imunološkog sustava. Također je koristan kod liječenja slabokrvnosti, kroničnih reumatskih bolesti, kožnih oboljenja, crijevnih oboljenja i hemoroida. Posebno su vrijedni pripravci za poboljšanje krvne cirkulacije, proširenih vena i natečenih nogu. U farmakologiji se kestenovo ulje koristi u proizvodnji još mnogo raznih medikamenata.

Struktura kostanja

Laboratorijska analiza (za 100 g ploda)

Energetska vrijednost………………………..200 kcal

Voda …………………………………………..52%

Bjelančevine ……………………………………4%

Lipidi ……………………………………………2,5%

Masnoće ………………………………………. 2-4%

Minerali ………………………………………530 mg

Magnezij ……………………………………….40 mg

Željezo ………………………………………0,8-2 mg

Vitamin C …………………………………….. 3-5 mg

Vitamin B1 …………………………………….0,2 mg

Vitamin B2 …………………………………….0,2 mg

Vitamin B6 …………………………………….0,2 mg

Ugljikohidrati …………………………………45-55%

Saharoza ………………………………………cca 34%

Tanin ……………………………………………...3%

Kostanji sadrže omega 3 masne kiseline, palmitinsku kiselinu i 9 drugih rijetkih vrsta masnih kiselina. Tu su također i organski minerali i visokovrijedni ugljikohidrati korisni za probavu.

Da rezimiramo, iznimno je zdrava biljka i preporuča se konzumirati što više dok joj je stađun. Naše domaćice su vrlo domišljate da iz ničega naprave nešto, te sasvim sigurno imaju dosta ideja za marmeladu od kostanja, čaj, pa i kolače.

Ukoliko do sada niste probali ovaj recept, prenosimo vam ga iz knjige gđe Marine Stanišić.

Torta od kostanja

Sastojci:

6 jaja

18 deka šećera

15 deka kostanja

10 deka badema

Krema:

20 deka kostanja

5 deka maslaca

4 štangle čokolade za kuhanje

½ čašice ruma

Šećer u prahu po želji

Priprema:

Bjelanca umutiti u snijeg, dodati šećer, žumanca, kuhane pasirane kostanje i mljevene bademe. Izliti smjesu u podmazan i lagano brašnom posut pleh. Peći u umjereno zagrijanoj pećnici. Ohlađenu tortu podijeliti na 2 dijela.

Kuhane, očišćene i pasirane kostanje , maslac, omekšanu čokoladu, šećer u prahu i rum dobro umutiti. Filovati tortu. Ukrasiti po želji.

Za kraj napominjemo, fešta od kostanja je u Stolivu u nedjelju, 8. studenoga, u 11 ura, pa svi ljubitelji ploda kostanja i sladokusci moći će uživati u gozbi koju spremaju Stolivljanke.

Dobar vam tek!