Dubrovčani proslavili 1047. Festu svetog Vlaha

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 04. veljače 2019. - 8:48
Autor: 

Svečanim misnim slavljem u dubrovačkoj katedrali Dubrovčani su u nedjelju obilježili 1047. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, a jaka kiša spriječila je tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.  

Misno slavlje u katedrali, na kojem su bili i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković,  predvodio je hvarski biskup mons. Petar Palić koji je u propovijedi istaknuo kako su praktični i teorijski ateizam, vjerska indiferentnost i izbjegavanje pripadnosti Crkvi bili na početku prošloga stoljeća fenomen elita, a danas “sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija”.
 “Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost. Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove”, rekao je biskup  Palić. Palić je istaknuo kako je, za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas sekularizam ušao u kuće i postao djelom našega postojanja.  “Stoga je došlo vrijeme, kako ga papa Franjo naziva, obraćenja, preobrazbe: one pastoralne i misijske”, rekao je Palić. Glas kršćana mora biti krik, a ne nerazgovjetan žamor. U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, istaknuo je Palić, kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama.
 “Ne želimo naše trgove pretvoriti u trg sv. Petra, ali želimo jasno i na svakom mjestu moći reći i svojim životom posvjedočiti da pripadamo Isusu Kristu i po svom ponašanju i po svojim djelima postati ‘duša’ ovoga društva u kojemu živimo", rekao je Palić.
 Primjer života sv. Vlaha, istaknuo je Palić, poziva nas i poučava da ne budemo fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista.
 "Pozvani smo biti kršćani koji će dići glas kad se ugrožava sloboda, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost. Glas nas kršćana u Crkvi i u svijetu mora biti krik, a ne nerazgovjetan žamor”, istaknuo je Palić.

 "U mučeništvu sv. Vlaha iz ljubavi prema Kristu, a osobito u euharistiji i euharistijskom kruhu, otkrivamo snagu života nasuprot nemoći smrti, ljepotu zajedništva nasuprot nemiru razdora. Ljepota života je u darivanju, snaga života je u umiranju", zaključio je hvarski biskup.

 Na misi su, uz biskupa domaćina, koncelebrirali mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Nikola Kekić, križevački biskup, mons. Pero Sudar, vrhbosanski pomoćni biskup, don Željko Majić, generalni tajnik Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i izaslanik biskupa mons. Ratka Perića.  Slavlje su, uz ostale duhovnike, svojim dolaskom uveličali i mons. Janusz Błachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike, redovnički provincijali i vrhovne poglavarice, rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić i katedralni župnik don Stanko Lasić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.  Liturgijsko pjevanje predvodili su Katedralni mješoviti zbor i Katedralni madrigalisti kojima se pridružio Mješoviti zbor župe Svetog Križa – Gruž.
 Festi su, između ostalih, nazočili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s brojnim ministrima, uz državne tajnike, zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, županijske gradonačelnike i načelnike, gradonačelnike gradova prijatelja Dubrovnika, predstavnike diplomatskog zbora, pravosuđa, vojske i policije, članove povijesnih postrojbi i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojne druge hodočasnike.