U Kotoru je u 80. godini preminula Anita Rajčević Mažibradić, romanistica i arhivistica, dugogodišnja predana djelatnica Istorijskoga arhiva u Kotoru te pasionirana istražiteljica i publicistica povijesno- kulturne baštine Boke kotorske, čemu se posvetila u potpunosti nakon odlaska u mirovinu.
U svojemu se publicističkom djelovanju posebice posvetila kotorskim plemićkim i građanskim obiteljima, čega je rezultat kapitalno djelo u izdanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore "Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara," koja je 2015. godine, nakon samo dva mjeseca od objavljivanja, uz podršku Općine Tivat, doživjelo i svoje drugo, a nakon vrlo kratkog vremena i svoje treće izdanje , koje je financirala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice u Zagrebu, koje je i sam autorica imala prigodu predstaviti u Zagrebu .
U izdanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, potpisuje i monografiju "Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva“, objavljenu 2014. godine, koje je dragocjen putokaz budućim generacijama baštinika hrvatske kulturno- povijesne tradicije Donje Lastve , Tivta i Boke kotorske u cjelini.
Nedostatak postojanja znanstveno utemeljene povijesti Tivta u prošlosti, otvara vrata raznim „kvaziznanstvenicima“. Zato je znanstveni angažman Anite Mažibradić u pisanju o prošlosti Boke kotorske, a posebno zavičajnog Tivta, od izuzetnog značaja.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori će se s posebnim pijetetom sjećati profesorice Anite Rajčević Mažibradić te s posebnim uvažavanjem uvijek isticati sve ono što je učinila za hrvatsku zajednicu.
Aktivna, kreativna i energična i na pragu devetoga desetljeća, otišla je prerano, ali nije i njezin poletni duh, on će uvijek ostati tu .
Profesorica Anita Rajčević Mažibradić sahranjena je na Gradskom groblju Vrbice u Dobroti, 5. studenoga u krugu obitelji i prijatelja.
Anita Mažibradić diplomirala je1967. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za romanistiku: francuski jezik i književnost, talijanski i latinski jezik. Radila je kao profesor francuskog i latinskog jezika 16 godina; od 1985. do 2007. Kao arhivistica u Državnome arhivu Crne Gore – Istorijskom arhivu Kotor radila na obradi arhivske građe nastale za vrijeme francuske dominacije Bokom kotorskom. Na osnovi iskustava u obradi arhivske građe sudjelovala je kao prevoditelj i suradnik na kapitalnim izdanjima Istorijskoga arhiva u Kotoru:. Statut grada Kotora, Statut sv. Nikole Mornara, Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813-14., ), Hajduci u Boki Kotorskoj.
Godine 2007. izlagala je na znanstvenom skupu s temom Novac u Crnoj Gori.
Objavila je tridesetak znanstvenih radova pisanih na osnovu arhivske građe mletačkog i francuskog razdoblja u Boki kotorskoj. Područje njena znanstvenog interesa je Boka kotorska, o kojoj je, kao i o njenom stanovništvu, objavila brojne priloge u stručnim časopisima:. Godišnjaci Pomorskog muzeja u Kotoru, zbornici BOKA (Herceg-Novi), izdanja Sidrište zavičaja, kojima je dala doprinos istoriografiji Herceg Novoga, Kotora, Prčanja, Lepetana, Lastve i Tivta.
Posebnu vrijednost prof. Mažibradić imaju članci tematski vezani za prošlost Tivta i okoline, s obzirom da je prošlost ovog područja nedovoljno poznata.
A.V., ispred Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore