Svečanost povodom sedamdesete godišnjice rada Pomorskog muzeja Crne Gore - Kotor održana je sinoć u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ (crkvi Svetog Duha).

Voditeljica programa  bila je Dolores Fabian, koja nas je vratila u neka prošla vremena  vremena i približila povijest Pomorskog muzeja.

„Sedamdeset godina plodonosnog rada je prošlo na očuvanju, prezentaciji i istraživanju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Ovaj period, iako relativno skroman u nešto širim relacijama, predstavlja pogodan momenat za sumiranje rezultata dosadašnjeg rada, dok s druge strane znači obavezu za još veće napore i pregnuća u kulturnoj i naučnoj misiji ove ustanove u državi Crnoj Gori. Svijest o značaju kulture, nauke, umjetnosti i važnosti čuvanja umjetničkih djela, kulturnih artefakata, knjiga i dokumenata bila je ukorijenjena u Boki, kao i u ostatku Evrope, od najstarijih vremena. Zahvaljujući tome, uprkos burnoj i često dramatičnoj istoriji ovoga kraja, uprkos ratovima, opsadama, revolucijama i kontrarevolucijama, zemljotresima, dakle čestim društvenim i prirodnim potresima, u Boki je sačuvano u muzejima, arhivima, bibliotekama, crkvama, samostanima, manastirima i privatnim zbirkama izuzetno kulturno-umjetničko blago. Ono danas svjedoči ne samo o burnoj i bogatoj prošlosti već i o stalnoj težnji Bokelja da uprkos svim problemima razvijaju svoju materijalnu i duhovnu kulturu i umjetnost, koje ih povezuju sa kulturno-umjetničkim tokovima Mediterana i Evrope, a opet zadržavajući svoja specifična obilježja. 

Bratovština Bokeljska mornarica pod imenom Plemenito tijelo Bokeljske mornarice bila je nosilac ideje, još krajem XIX vijeka, o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti, što se smatra početkom muzeološke djelatnosti u Kotoru. Prva muzejska zbirka iz 1880. godine, takozvani Kabinet Bratovštine kotorskih pomoraca, svjedoči o tome da se ideja o formiranju muzeološke službe u ovom kraju pojavila još u to davno vrijeme društvenog preporoda.U osvit XX vijeka nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih vjekova. Propašću jedrenjaka duge plovidbe zatvorilo se jedno poglavlje pomorstva koje je vjekovima donosilo prosperitet stanovnicima naše obale. Trebalo je odati veliku počast moru, pomorstvu i pomorskoj privredi, zaslužnima za stvaranje bogate kulturne baštine Boke Kotorske. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru“ – rekao je prilikom obraćanja Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja.

Gospodin Radulović ističe i  da je osnivanju muzeja u Kotoru dat  veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije: „Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji. 1949. godine se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju Palate Grgurina, izuzetno lijepe barokne građevine skraja XVII i početka XVIII vijeka, sa stilskom fasadom, sačuvanim enterijerima i dekorativnim arhitektonskim elementima. Ovako preuređen i proširen Muzej je svečano otvoren 10. septembra 1952. godine“. 

Radulović je izrazio zahvalnost svima koji su radom, odanošću i predanošću doprinijeli da Pomorski muzej  „bude siguran svjetionik za sve one koji ga traže“.

Prisutnima se obratila i ministrica kulture i medija Maša Vlaović, koja je rekla kako je  „Pomorski muzej Crne Gore je prostor  u kojem možemo sagledati širok i kompleksan kulturološki kontekst, ove, civilizacijski, tako važne djelatnosti, koja je Bokokotorski zaliv učinila značajnim“  te da nam  omogućava da sagledamo svu živopisnost pomorskog nasljeđa Boke. Ističe da je Muzej prošao dug put – od muzejske zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice do suvremenog muzeja. Također govori o brojnim projektima, koje je Muzej realizirao od osnivanja do danas, koji svjedoče o  permanentnom unapređenju rada u oblasti muzeologije. 

Nazočnima su se obratili i predsjednik Općine Kotor Vladimir Jokić, povjesničarka umjetnosti Radojka Abramović, gospodin Antun Sbutega… , koji su istakli značaj Muzeja i sve ono što predstavlja kako za Kotor, tako i za brojne posjetitelje, koji ga posjećuju i time se upoznavaju s poviješću.

Na svečanosti su uručene i zahvalnice, a nagrada „Merito Navali“, dodijeljena je gospodinu  Slavku Dabinoviću, koji je za Kotor svojim radom i doprinosom u kulturi zaista učinio mnogo.

Nakon svečanosti, u palači Grgurina,  povodom sedamdesete godišnjice rada Pomorskog muzeja, otvorena je izložba „Hod kroz vrijeme i događanja“.