Povodom Dana Općine Kotor, u okviru programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja, u izdanju Pomorskog muzeja Crne Gore, sinoć je promovirana monografija o dosadašnjem radu institucije.
Monografija Pomorskog muzeja prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke kotorske i Crne Gore.
„Sedamdeset godina plodonosnog rada je prošlo na očuvanju, prezentaciji i istraživanju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i države Crne Gore. Ovaj jubilej predstavlja pogodan momenat za sumiranje rezultata dosadašnjeg rada, dok s druge strane znači obavezu za još veće napore i pregnuća u kulturnoj i naučnoj misiji ove ustanove u državi Crnoj Gori. Bratovština Bokeljska mornarica pod imenom Plemenito tijelo Bokeljske mornarice bila je nosilac ideje, još krajem XIX vijeka, o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti. Prva muzejska zbirka iz 1880. godine, takozvani Kabinet Bratovštine kotorskih pomoraca, svjedoči o tome da se ta ideja o formiranju muzeološke službe u ovom kraju pojavila još u to davno vrijeme. U osvit XX vijeka nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih vijekova. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru“ – rekao je prilikom svog obraćanja Andro Radulović, direktor Muzeja te podsjetio da je povodom „ proslave 1200 godina od prenosa relikvija Sv. Tripuna i 12 vjekova Bokeljske mornarice, 13. 1. 2009. godine Pomorski muzej Crne Gore Kotor bio je suorganizator proslave zajedno sa Kotorskom biskupijom, Bokeljskom mornaricom i Opštinom Kotor“. Gospodin Radulović se prisjetio zaslužnih ljudi ove institucije – direktora: Pavo Verona, prof. Ignjatije Zloković, mr. Jovan Martinović, prof. Milan Begović, mr. Mileva Pejaković-Vujošević.
„U ovoj viševjekovnoj palati, u njenim salama i salonima od 1952. godine brižno se čuva i prezentira javnosti blago naših predaka. Za to su zaslužni zaposlenici Muzeja koji stručno obrađuju i proučavaju predmete koje su naši preci predali nama kako bi nastavili i njegovali njihove težnje za očuvanjem ovog blaga koje mi danas nastavljamo baštiniti. Bez toga ne bi bilo ni nas niti našeg identiteta, po kojem smo prepoznati širom svijeta. Naša je obaveza uvijek istraživati svoju prošlost, kako bi je prezentovali sadašnjosti i sačuvali je za budućnost.
Namjera publikovanja ove Monografije je da osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova Godišnjaka Pomorskog muzeja, donatorima, podržavaocima i prijateljima Muzeja, odamo poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno“ – kazao je na kraju svog obraćanja gospodin Radulović te čestitao predstojeći Dan Općine, kao i Gospu od Zdravlja i Aranđelovdan.
Autorica Radojka Abramović, rukovoditeljica muzejskog sektora, povjesničarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o povijesti Muzeja, njegovoj vezi s Bokeljskom mornaricom, o obitelji Grgurina - prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palače. Osvrnula se i na formiranje prvih zbirki, prvih izložbi, razvoj muzeja u respektabilnu i znanstveno - istraživačku ustanovu sa sve većom ulogom u kulturi i promociji kulturnog nasljeđa Kotora. Također, monografija predstavlja i pregled svih realiziranih aktivnosti od 1952. godine, pa do danas, ali i popis knjiga, čiji izdavač je Pomorski muzej. Također izražava zahvalnost svima uglednim znanstvenicima, kulturnim djelatnicima i direktorima institucije.
„Pisanje monografije Pomorskog muzeja predstavljalo mi je izuzetnu čast i zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost i predanost ovom kompleksnom zadatku. Kao i svako monografsko djelo i monografija muzeja zahtijevala je analitičan pristup temi, prvobitno prikupljanje arhivskog materijala i ostale pisane građe, sistematičnost u pristupu, logičan slijed teksta nametnuo se sam po sebi, jer se već u početnom djelu teksta nastojalo hronološkim redom prikazati postupnost razvoja muzeja od prvobitnog Kabineta Bokeljske mornarice iz 1880., čiju fotografiju baštini Pomorski muzej, a danas se nalazi u postavci odjeljenja Bokeljske mornarice“, rekla je autorica Radojka Abramović, osvrnuvši se na povijesne činjenice od samog osnivanja Muzeja, pa do danas.
„Kaže se da ono što nije napisano kao i da ne postoji. Nadam se da će knjiga Pomorski muzej Crne Gore, monografija muzeja naići na opšte odobravanje čitalačke publike, jer je ovo prvo sistematsko, kompleksno izdanje napisano o postanku i radu muzeja, u trajanju od punih sedam decenija, sa počecima muzejskih zbirki 142 godine“ – kazala je gospođa Abramović na kraju svog govora.
Prisutnima se obratila i Ljiljana Zeković, recenzentica, koja je podsjetila na formiranje prvih zbirki muzejske profilacije na prostorima Crne Gore u XIX. st.
„U realizaciji knjige, Radojka Abramović je, apriorno, poštovala principe stručno- naučne aparature monografskih izdanja, koja se odnosi na obiman tekstualni dio sa fus notama, literaturom, ilustrativnim prilozima djela iz fonda, kao i popratnim materijalom dokumentarnog značaja: fotografijama, arhivskom građom, arhitektonskim i planovima izložbenog prostora“, objašnjava gospođa Zeković te se osvrće na druge segmente monografije.
„Zamišljena kao vodič kroz postavku obogaćuje nas podacima o kulturno – istorijskoj klimi, koja je egzistirala na ovim prostorima, jer ne treba zaboraviti da „prošlost daje svoj oblik sadašnjosti, a sadašnjost budućnosti“ , ističe na kraju recenzentica Zeković
U glazbenom dijelu programa nastupili su Dušica Kordić, violinistica i Nikola Vučković - na klaviru.