Prva prezentacija dvojezičnog Zbornika o Milanu Šufflayu održana je proteklog utorka u Matici hrvatskoj u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i Nacionalnog savjeta Albanaca.
Predstavljači lika i djela Milana Šufflaya bili su dr. sc. Stipe Kljaić i dr. sc. Vladimir Lončarević, dok su se prigodno na početku obratili predsjednici oba manjinska vijeća, Zvonimir Deković i Faik Nika.
Milan Šufflay, medijevist, poliglot, erudit široke naobrazbe, poznavatelj paleografije i diplomacije, jedan od ponajboljih hrvatskih povjesničara 20. stoljeća i najpriznatijih svjetskih albanologa, umnogome je zadužio albanski narod i postavio položaj obaju naroda u povijesni kontekst, pri čemu je uvijek isticao da je taj kontekst mediteranski i europski kad je u pitanju nasljeđe.
„Albanija nije samo pogranična zemlja, Albanija je monada Balkana, u kojoj se ogleda cijeli balkanski kozmos, sa svim svojim latinskim, grčkim, bizantskim, italskim ili slavenskim nijansama. U njemu i danas svjetlucaju bezbrojni kristali prastarog podrijetla, gdje je i danas prisutan isti etnički supstrat“., stoji i u njegovu članku „Das Mittelalterliche Albanien'', objavljenom 28. studenog 1912., na dan proglašenja moderne albanske države, u listu „Neue Freie Presse“ u Beču.
Dr. sc. Stipe Kljaić s Hrvatskoga instituta za povijest donio je kraći presjek autora, odnosno znanstvenika, koji su izlagali o Milanu Šufflayu. Donosimo ovom prigodom najbitnije fakte u smislu prethodno spomenutog konteksta. Prof. Malltezi ističe Šufflayev nikad dovršeni Acta et Diplomata res Albaniae Mediae Aetatis Ilustrantia ( s Konstantinom Jirečekom i Lajoszom Thaloczyem). Iako je objavljeno samo dva od planiranih šest svezaka zbornika, ti dokumenti su i danas osnova albanoloških studija, jer su u njima izvori od 334. do 1346. o povijesti albanskih zemalja iz arhiva Dubrovnika, Venecije, Napulja, Barcelone, Beča. Prof. dr. Evalda Paci napisala je tekst o tiskarskoj povijesti na albanskom prostoru posvećujući pažnju (Mešari), odnosno Misalu iz 1555. kojeg je sastavio Gjon Buzuku. Prof. dr. Edmond Malaj bavi se kršćanskom povijesti na albanskom prostoru u djelima Milana Šufflaya- katolicizmu, uz na rubovima prisutnim i pravoslavljem u albanskoj vjerskoj povijesti. Dr. sc. Arben Arifi piše o političkim okolnostima i ubojstvu Milana Šufflaya, koji je bio izrazito antirežimski nastrojen, dok je sȃm Kljaić izlagao na temu „Milan Šufflay – konzervativna politička filozofija i srednjovjekovna teorija o postanku albanske nacije“, gdje ukazuje na povezanost između Šufflayeve konzervativne i antimodernističke političke filozofije s jedne strane i njegove historiografske artikulacije postanka albanske nacije s druge strane, apsolutno utemeljene.
Muhamed Mala u zborniku o kulturi i civilizaciji albanskog naroda: „Kada je riječ o albanskoj kulturi, posebice tijekom predotomanskog srednjeg vijeka, istaknuo je kako Jadran i narodi njegove obale nisu samo obični ogranak zapadne civilizacije, već središte mediteranske kulture koja stoji na granici dva antička svijeta, grčkog i rimskog svijeta. … Šufflay duboko analizira i pokazuje tko su i što su bili Albanci, koje su njihove psihološke i geografske značajke, gdje žive, koji je njihov jezik, i mentalitet i iskazao je to bolje nego itko drugi u vrijeme kada to Albanci nisu mogli sami za sebe reći.“ Na sličnom fonu su i Hoxha, Doda i Demaj. Saraci kroz „Albaniju u djelima Milana Šufflaya“ koja tematizira etnogenezu Albanaca u djelima Milana Šufflaya, ukazuje na njegovu tezu o autohtonoj teoriji, odnosno o ilirskom podrijetlu Albanaca. „Šufflayev rad pruža panoramu albanske etnogeneze od ilirskog razdoblja i baca svjetlo na modernu albansku povijest XVII.-XVIII. stoljeća i kroz cijelo XIX. stoljeće.''
Dr. sc. Vladimir Lončarević ističe da Milan pl. Šufflay ( s Pilarom i Lukasom) čini trojstvo hrvatskih geopovjesničara historiološke provenijencije. Šufflay je i historiozof zbog svojega pristupa temama s pozicije i historiografije i filozofije povijesti. Izlaganje dr. sc. Lončarevića baziralo se u prvom dijelu na životnom putu dr. sc. Šufflaya, koji je bio uvjetovan koliko političkim prilikama, odnosno neprilikama, toliko i njegovom beskompromisnom poborništvu istine i fakata, odnosno kritici srpskog himbenog jugoslavenstva. Po Šufflayu je hrvatska državotvornost, za razliku od razdoblja Monarhije, gdje njena duhovna supstancija i tisućljetna pripadnost Zapadu nisu bile ugrožene, u Kraljevini bila ugrožena nasrtljivošću te državne tvorevine, formirane u bizantinsko- turskoj retorti. U svojim je analizama , vizionarski, anticipirao komunističku Jugoslaviju. Zapadna civilizacija os je Šufflayeva promatranja hrvatske, europske i svjetske povijesti, jer je povijesno dinamična.
Na Hrvate je, pak, Šufflay gledao kao na sesilni narod, vjeran svojoj rodnoj grudi, nikako nomadski, nakon dolaska iz Zakarpatja, i kao na narod slavenske krvi i s izraženim tvrokornim i gospodski rigidnim karakterom. Klima, zajedničko povijesno sjećanje i vis a tergo ujedinjuje ih u težnji za oformaljavanjem kneževina i kraljevine. Uz učvršćenu državnu samosvijest i katoličko nasljeđe, na limesu su Zapada, ,, soka svoje povijesti“, i Istoka, Srednje Europe i Mediterana, često s graničarskom ulogom.
Povijest hrvatske države i katoličke crkve nerazdruživo su vezane u hrvatskoj svijesti, ističe. Kao pravaš i državotvorni političar, veliku je ulogu pridavao Anti Starčeviću. Povijest je za Šufflaya ,, prvorazredna živa sila“, a povijesničar nipošto ex cathedra predavač, već pasionirani, narodni znanstvenik, dio narodnog života s mogućnošću jasnog uvida u događanja.
Za Šufflaya su Srbi kontinentalna nacija, kazuje Lončarević, utemeljena na autokefalnom pravoslavlju, dok su Hrvati prvo poprimili mediteranske utjecaje. Uvijek je isticao da nije protiv Srba niti njihove nacionalne i državne samobitnosti, ali jest protiv velikosrpstva, odnosno Jugoslavije, u kojoj bi prevlađivao srpski hegemonizam i načelo prirodnog prava, na koje su se uvijek pozivali.
,, Hrvatski nacionalizam, zaključuje Šufflay, ne znači samo ljubav prema rodnoj grudi i hrvtaskim domovima u njoj, on ne znači samo lokalpatriotizam, već lojalnu službu čitavom bijelom Zapadu. I zato je on apsolutno pozitivan“.
Predstavljanju Zbornika o Milanu Šufflayu nazočili su i veleposlanik Republike Kosova u Republici Hrvatskoj . dr. sc. Martin Berishaj, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru, mr. sc. Jasminka Lončarević, zastupnica albanske, crnogorske, bošnjačke, slovenske i makedonske manjine u Hrvatskom saboru Ermina Lekaj Prljaskaj, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjemu državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske dr. sc. Milan Bošnjak, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Crne Gore Faik Nika, bivši predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca te voditelj projekta Tahir Tahiri, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, predstavnici Albanaca u Hrvatskoj, kao i ugledni bokeljski Hrvati i prijatelji bokeljskih Hrvata iz Zagreba.
Podsjetimo, u svibnju protekle godine u Ulcinju je organiziran simpozij o Milanu Šufflayu, na kojemu je sudjelovalo dvanaest znanstvenika iz Albanije, s Kosova i iz Hrvatske, čiji su radovi objavljeni u dvojezičnom zborniku, na hrvatskome i albanskome, koji je premijerno predstavljen u Zagrebu.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore