"Dnevnik jednog luđaka" najbolja predstava na Purgatorijama

Time to read
3 minutes
Read so far

Srijeda, 31. kolovoza 2016. - 10:30
Autor: 

Žiri jedanaestog festivala Mediteranskog teatra Purgatorije 2016. u Tivtu, u sastavu Mani Gotovac, teatrolog, predsjednica žirija, Tanja Bošković, glumica, Zoran Živković, producent, nakon deset predstava u službenoj  selekciji 29.kolovoza u Tivtu, donio je Odluku o dodjeli nagrada.

ODLUKE O NAGRADAMA:

 

  1. NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU na jedanaestom Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2016. godine, jednoglasno dodjeljuje se predstavi: Monooperi  DNEVNIK JEDNOG LUĐAKA, u produkciji Moving Music Theatre - Bitola, Makedonija

Obrazloženje:

Trio:  Gogolj – Nećak – Grabarić neobično je teatarski precizan i elokventan. Nalaze nadahnuće jedan u drugome. Kao da je riječ o jazz sastavu. Svatko od njih doprinosi sjaju  predstave u cjelini. Ne tako da se mrzovoljno žrtvuju nego tako da  svojim pisanjem, glazbom, režiranjem i glumom pokazuje svoju bravuroznost u visokim razinama osjećanja i razmišljanja. Do takvog ostvarenja može se doći samo kada se „ ja“ izgubi tijekom rada, kada se vježba ne gledajući na sat, ne okrećući mobitel,  u miru i uzbuđenju, sporo, iscrpno , točno do bola.

Ozren Grabarić igra osobu koju društvo vidi kao suvišnu i nepoželjnu. Osobu koja se bori s nepojmljivom stvarnošću. Nije li tu riječ gotovo o svakom čovjeku koji se  pita o svojoj egzistenciji? Čovjekovo stanje naime,  danas u svijetu, Grabarić pokazuje kao preplitanje pitanja, neprilika te užitka što ga pruža jedino stvaranje a ono  je u pravilu onemogućeno. I dalje, Grabarić je u isto vrijeme  izvor tjeskobe, razlog za nadu, smijeh, teret, dar, strepnju, apsurd.

 Preostaje nam se upitati: - nije li stanje luđaka zapravo danas normalnije od onih stanja koja držimo i slavimo kao normalna ?

2.            NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE na jedanaestom Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2016. godine, jednoglasno se dodjeljuje se glumcu: MIRKU VLAHOVIĆU za ulogu:  knjaza Nikole Petrovića  u kazališnoj predstavi ŠĆERI MOJA– Crnogorskog narodnog pozorišta Podgorica – Crna Gora

Obrazloženje:

MIRKO VLAHOVIĆ u ulozi Knjaza Nikole Petrovića, prema odličnom mladalačkom tekstu Maje Todorović, moćan glumac poput Mirka Vlahovića,  mora se ponašati onako kako su se ponašali njegovi preci, mora i vjeruje u pradavne društvene običaje. I to se od njega očekuje. Tim više što se njegov lik može povijesno istraživati i što je  autentičan. Vlahoviću to povijesno znanje  služi kao pomoć a ne kao protivnik uspjehu. Ne ističe ga naime i ne slavi , nego ugrađuje u svoju igru. Knjaz Petrović  lik pripada poimanju moćnika koji se na ovaj ili onaj način provlači kroz historiju i djeluje danas kao i nekada. Promjene su tek u detaljima . S druge strane – Knjaz je  - otac koji voli svoju šćer !

Iz tog unutarnjeg dramatičnog  sukoba,  Vlahović pažljivo gradi glumački lik. Sva pitanja što se tu otvaraju,  u njegovoj interpretaciji, ostaju i dalje otvorena i neusidrena. Glumac Mirko Vlahović bez velikih gesta i grimasa, diskretno i temeljito, lomi u sebi diktat jednog mentaliteta, pravila svoje stvarne društvene moći  i  muke svoje osobne nemoći. Osobito, kada su u pitanju osjećaji koji ga prožimaju prema njegovoj kćerki. Pri tome Vlahović uz naglaske na dramatično, koristi izričaje i smiješnog i autoironičnog. I to - u točnoj mjeri, u onom „između „ . Upravo u toj glumačkoj „ mjeri „leži djelotvornost i učinkovitost ove izvrsne  Vlahovićeve kreacije.

 

     3.      NAGRADA ZA GLUMAČKU BRAVURU na jedanaestom Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2016. godine, dodjeljuje se jednoglasno glumcu: RAKAN RUSHAIDAT za ulogu oca  u kazališnoj  predstavi MRZIM ISTINU– Teatar & TD, Zagreb – Hrvatska

Obrazloženje:

Svoj glumačko ishodište Rushaidat u Frljićevoj predstavi znakovitog naslova  „Mrzim istinu“ ,  gradi na tenziji između  različitih dokumenata, to jest svjedočanstava s jedne strane i svojih vlastitih fikcija koje nastaju u prostoru teatra, s druge strane. U  duhu minimalizma, ovaj je mladi glumac  istodobno vjerodostojan, iskren i ekspresivan. To je igra u kojoj nema laži.

Ne biti lažan u današnjem svijetu – na pozornici kao i u životu -  nije li to najveća bravura koja se uopće može postići ili doseći?

4.            SPECIJALNA NAGRADA za umjetničko dostignuće na jedanaestom Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2016. godine jednoglasno se dodjeljuje: kazališnoj predstavi PTICE u produkciji Bitef  teatra iz Beograda, Srbija

Obrazloženje:

Svirati liru dok civilizacija gori ili zalijevati cvijeće u svom vrtu dok se svijet urušava , to se ne čini više mogućim, kako se činilo nekoć. Ali kod Edvarda Klugajoš uvijek , usprkos svemu  - jest, moguće je. A jest zato što njegova lira i sve oko nje,  djeluju čarobno, egzotično i eterično, a opet duhovito, ironično i samoironično. Kako već može izgledati u ovom trenutku  misao ili pokušaj obnavljanja bilo koje – utopije -  kojom se bavimo od Aristofana do danas. Klugove PTICE su poput metafizičke fatamorgane. Poput pokušaja slobodnog leta kroz nebeska prostranstva. Poput mreže bez centra u koju smo ulovljeni. Oni na sceni i mi u gledalištu.  Cijelim svojim bićem.

Obrazloženja napisala predsjednica žirija Mani Gotovac.

Žiri:

Mani Gotovac, predsjednica žirija

Tanja Bošković, član

 Zoran Živković, član

Kazališna nagrada  «Ivana Tomičić» koju dodjeljuje  Centar za Kulturu Tivat, za 2016. godinu dobio je BRANKO ILIĆ, glumac, za izuzetan doprinos u razvoju kazališnog  izraza.