Hrvatska

U emisiji „A sada Vlada“  HRT-a, koja je emitirana danas, 8.9., gostovao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji se pored aktualnih zbivanja u svijetu i regiji, osvrnuo i na ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru. Također je izrazio podršku i zabrinutost za hrvatsku nacionalnu manjinu u Crnoj Gori; osvrnuo se na nedavnu odluku preimenovanja bazena u Kotoru, što je narušilo dobrosusjedske odnose, kao i na brojna aktualna pitanja koja se odnose na hrvatsku zajednicu. Urednica emisije je Jelena Mikovčić.

 Izdanje "Judite" Marka Marulića u kojem je, uz izvornik, objavljena i obradba teksta na standardni hrvatski jezik predstavljeno je u utorak, u povodu Godine čitanja i 500. obljetnice prvog tiska "Judite", u Prvoj gimnaziji u Zagrebu.

Knjigu su učenicima i profesorima zagrebačke Prve gimnazije predstavili ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministrica kulture i medija NIna Obuljen Koržinek, glavni urednik Jutarnjega lista Goran Ogurlić i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.

Povodom Međunarodnoga dana pismenosti, koji se po odluci UNESCO-a obilježava svake godine 8. rujna, u tekućoj godini koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila Godinom čitanja, a Hrvatski sabor Godinom Marka Marulića, Staroslavenski institut svima zainteresiranima daruje besplatnu knjižicu o GLAGOLJICI – pismu na kojemu su Hrvati prvi put pisali svoj materinski jezik, pismu koje začinje povijest čitanja hrvatskih tekstova i pismu na kojemu je izgrađivana kultura hrvatske riječi stoljećima uoči Marulićeve Judite.

Akademik Stjepan Babić, jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća, umro je u petak u Zagrebu u 96. godini, izvijestili su iz kruga obitelji.

Babić se rodio 1925. u Oriovcu, maturirao je u gimnaziji u Zagrebu 1947., a na Filozofski fakultet u Zagrebu je diplomirao 1955. hrvatski, ruski i njemački jezik. Ostaje na fakultetu kao asistent, doktorat brani 1962., a redovitim profesorom postaje 1975. godine.

Opera gala koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Ivana Repušića uz Diane Damrau, Nicolasa Testéa i Roka Radovana te kratkom ceremonijom slaganja festivalske zastave pred dubrovačkom Katedralom u srijedu navečer zatvorene su 72. Dubrovačke ljetne igre.

U 47 dana, od 10. srpnja do 25. kolovoza, na šesnaest scenskih i ambijentalnih lokacija izvedeno je 76 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih, filmskih, likovnih i drugih programa, uz pridržavanje posebnih epidemioloških smjernica.

Deveti Festival svjetske književnosti ove će godine od 5. do 11 rujna ugostiti u Zagrebu više od pedeset svjetskih i domaćih književih zvijezda iz čak šesnaest zemalja s tri kontinenta, najavila je u ponedjeljak izdavačka kuća Fraktura.U sklopu Festivala održat će se više od trideset književnih događanja, dvije kazališne predstave i izložbe hrvatskih likovnih umjetnika koji svoja djela stvaraju inspirirani romanima, knjigama priča ili pjesničkim zbirkama.

Prvi zabilježeni nastup pridvorskog folklora datira iz 1908. godine, prva folklorna organizacija u Pridvorju osnovana je 1938. godine, kada je održana i prva smotra folklora. Prvi tamburaški sastav u Pridvorju osnovan 1954. godine. Ovo je dio podataka koji su predstavljeni sinoć u programu „Povijest pridvorskog folklora“.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) osudilo je u srijedu odluku kotorske Skupštine o imenovanju javnog zimskog bazena u Kotoru "Zoran Džimi Gopčević", čuvaru zloglasnog logora Morinj 1991. koji je ujedno bio jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena.

"Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekt naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose", ističe MVEP u priopćenju.

Obnovljen je i uređen oltarni prostor na Kamenitim vratima, jedinim sačuvanim starim gradskim vratima, koja su podignuta vjerojatno 1266. godine, objavio je u srijedu Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Debitant alkar Mihovil Župa slavodobitnik je ovogodišnje 306. Sinjske alke. 

Snage je ove godine odmjerilo 17 alkara kopljanika, među njima čak četiri debitanta, a natjecanju  Sinjske alke nazočan je bio, uz ostale uzvanike, državni vrh - predsjednik Republike Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Sinjska alka hrvatska je viteška igra, kojom Sinjani obilježavaju važan trenutak svoje povijesti, kada su se obranili od najezde Osmanlijskog carstva.