Vuksanović: Žene su 50 % biračkog tijela i ne smiju imati ograničavajuće sudjelovanje u političkom životu

Time to read
4 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 26. studenog 2018. - 17:47
Autor: 

Na osnovu člana 187 i 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, predstavnica Hrvatske građanske inicijative  – HGI, Ana Vuksanović, postavila je ministru za ljudska i manjinska prava Mehmedu Zenki sljedeće pitanje: Na koji način Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore planira učinkovitije djelovati na političkom osnaživanju žena kako bi se što uspješnije uključile u političko društvene tokove naročito, borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama?

Obrazloženje:

lako postoje pozitivni primjeri u afirmaciji položaja i sudjelovanja žena u političkom životu Crne Gore, kroz edukacije Ministarstva za ljudska i manjinska prava posvećene rodnoj ravnopravnosti itd., kroz programe kancelarije UNDP-a, kao i nedavno osnovane Političke mreže žena, neophodno je samu bazu političkog i društvenog aktivizma, osobito u sferi borbe protiv diskriminacije proširiti na sve relevantne subjekte, s posebnim naglaskom na resorno ministarstvo.

Ovo iz razloga , što, iako su učinjeni pozitivni pomaci u borbi protiv diskriminacije izbornim zakonom, po kojem je obavezno da na izbornim listama bude zastupljeno 30 % žena, u praksi tolika zastupljenost žena nije apsolutno osigurana utvrđenom kvotom. Stoga smatramo da bi ih se u tom pogledu upravo iz tog razloga trebalo što više educirati kako bi što uspješnije branile interese i stavove i kao žene i kao političarke. Prevashodno kada je riječ o temama kao što su diskriminacija i bez daljnjega nasilje nad ženama. Samo poIitički  i društveno osnažene žene mogu na pravilan način artikulirati glas diskriminiranih i vapaj zlostavljanih. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je to bitno kada je riječ o problemu nasilja nad ženama. Žena žrtva nasilja će, skoro bez izuzetka, lakše i prije u ženi vidjeti osobu od povjerenja, koje je krucijalni prvi korak u borbi protiv nasilja.

Također, u pogledu diskriminacije, smatram da ukupno kao društvo, ne možemo dozvoliti , da žene koje čine 50 % biračkog tijela imaju ograničavajuće sudjelovanje u političkom životu svoje države.

Žene ne trebaju biti samo kvota i samo broj, već na osnovu svojih stručnosti moramo imati pravo da budemo zastupljene i na najodgovornijim pozicijama i funkcijama.

Hrvatska građanska inicijativa, koja na čelu stranke ima ženu, ministricu, znatan broj žena u Predsjedništvu i u Središnjem odboru, koja ima ženu na čelu Općinskog odbora i koja je u prijašnjem mandatu u Skupštini Crne Gore imala zastupnicu, itekako je primjer da žene mogu uspješno i profesionalno obavljati najodgovornije i najozbiljnije uloge u političkom životu. Ali HGI smatra da kao društvo možemo mnogo više na polju dalje i još kvalitetnije edukacije žena u politici.

Na postavljeno pitanje, Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka daje sljedeći odgovor:

Vlada Crne Gore vodi politiku baziranu na principima nediskriminacije i poštovanja ljudskih prava i to je iskazano kroz postojeći normativni i institucionalni okvir. Ravnopravnost žena i muškaraca neodvojivi je dio korpusa ljudskih prava i predstavlja ključni faktor reformskih procesa koji podrazumijevaju unaprjeđenje položaja žena u svim oblastima privatnog i javnog života.  Važeći  zakoni u Crnoj Gori ne prave razliku između muškaraca i žena u ostvarivanju njihovih prava. Sva propisana prava i obaveze se odnose jednako i na muškarce i na žene. Međutim u praksi, žene najčešće nemaju jednak tretman i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava kao i muškarci.

Čast mi je što danas u ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i u svoje imam priliku da govorim o sprovođenju politike rodne ravnopravnosti, koja je  jedna od prioritetnih oblasti za punu demokratizaciju našeg društva. Danas možemo reći da žene imaju sve više prilika za isticanjem na visokim pozicijama u političkom i javnom životu. Učešće žena u političkom odlučivanju na centralnom i lokalnom nivou, kao i  menadžerskim pozicijama u javnom i privatnom sektoru jeste izuzetno važan aspekt i preduslov za uspostavljanje rodne ravnopravnosti.  Dodatni impuls ženskom političkom aktivizmu u Crnoj Gori danas predstavljaju i aktivnosti ženske političke mreže o kojime ste govorili. Predstavnice političkih partija ujedinile su se sa ciljem da poboljšaju položaj žena u politici i ekonomiji i eliminišu svaki oblik diskriminacije nad ženama.Ministarstvo za ljudska i manjinska prava intenzivno učestvuje u donošenju i sprovođenju politika rodne ravnopravnosti, kroz partnerstvo sa državnim organima,  nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i pravima žena, političkim partijama, medijima i sindikatima, kao i kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama. Naše ministarstvo je jedan od glavnih institucionalnih mehanizama za ostvarivanje politike rodne ravnopravnosti. Namjera i cilj nam je, prije svega, da skrenemo pažnju crnogorskog društva na pravedniji i korektiniji tretman pojma i uloge žene u našem društvu.

Osim veće zastupljenosti žena u svim sferama života i na svim nivoima,  aktivnosti ovog resora usmjerene su ka većoj ekonomskoj emancipaciji žena, te prevenciji i zaštiti žena od nasilja. Kroz različite afirmativne mjere koje sprovodi Vlada i resorna ministarstva, djeluje  se u pravcu postizanja faktičke rodne ravnopravnosti u svim onim oblastima gdje još uvijek imamo rodni disbalans.

 Cijenim da je pitanje većeg učeća žena u javnom političkom životu jedan od  glavnih činilaca stvaranja demokratskih odnosa u jednoj državi i pravi put za postizanje jednakih mogućnosti. Sa mjesta odlučivanja, žena je u prilici da utiče na ostvarivanje politka jednakosti i na faktore koji uzrokuju rodnu nejednakost. Reforma izbornog sistema iz 2011 i 2014. godine pokazala se kao značajno sredstvo za povećanje ženskog političkog aktivizma. Kvote koje su uvedene  kroz izborno zakonodavstvo od 30% sa dvije dodatne mjere za sankcionisanje i pozicioniranje kandidata manje zastupljenog pola imale su značajan uticaj na lokalne izbore 2014 i 2018,  u pogledu povećanja žena u lokalnim parlamentima u  prosjeku od 26%. Neke opštine bilježe porast od preko 30%, a pozitivan primjer je Glavni grad Podgorica gdje trenutno imamo  procenat od preko  35%. Ohrabruje nas činjenica da u nacionalnom Parlamentu broj poslanica čini blizu 24% od ukupnog, što je najbolji dosadašnji rezultat u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Iako to još uvijek  najviši standard, ipak je vrlo važan iskorak u političkoj participaciji žena u  Crnoj Gori.

Dakle, statistika ukazuje na tendenciju rasta, ali je rodna ravnopravnost, posebno politička participacija žena i dalje zajednički izazov.

Treći Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021 je zacrtao ostvarivanje cilja od 40% učešća žena u zakonodavnoj vlasti. Očekujem da će  Radna grupa u Skupštini Crne Gore pristupiti unapređenju  kvota koje su zacrtane, kako našim strateškim dokumentom, tako i međunarodnim standardom.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će nastaviti da kroz edukacije, istraživanje i kampanje za različite ciljne grupe, aktivno zagovara veće učešće žena u političkom i javnom životu.

Na kraju, složićemo se da izazovi u postizanju rodne ravnopravnosti  uključuju neophodnost sinergije između svih nacionalnih aktera za sprovođenje politike rodne ravnopravnosti u pravcu jačanja demokratskih vrijednosti, socijalne pravde, vladavine prava i zaštite ljudskih prava žena.