"Iz škrinje za duge plovidbe" - Noć muzeja Kotor

Time to read
2 minutes
Read so far

Utorak, 13. svibnja 2014. - 13:39
Autor: 

Pomorski muzej Kotor

"Muzejske zbirke povezuju" moto je manifestacije "Noć muzeja" koja će biti održana u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, 16. svibnja (petak) u 21 sat.

U sklopu manifestacije, bit će otvorena izložba "Iz škrinje za duge plovidbe", koju će otvoriti kapetan Josip Radoničić.

Kroz muzej u "Noći muzeja" turiste i goste vodit će mladi vodiči koji će imati svoje bedževe, a koji su se educirali tokom prošlog tjedna u pomorskom Muzeju.

Poštujući moto ovogodišnje manifestacije Muzejske zbirke povezuju- bit će održano predavanje u biblioteci Muzeja, a sve u cilju da se vidi značaj privatnih zbirki čiji vlasnici uvijek izađu u susret i ustupe vrijedne predmete za temetske ili međunarodne izložbe.

Na izložbi će po prvi put biti izloženo preko 120 predmeta.

Zanimljiva i originalna je pozivnica za izložbu koja je u staklenoj flaši.

Obzirom da će Muzej biti otvoren tokom cijele noći u glazbenom dijelu će sudjelovati glazbeni sastav "Škuribanda.

Urađen je katalog pod nazivom "Pomorac- svjetski putnik" iz koga prenosimo tekst.

Pomorac- svjetski putnik

More i okeani za ljude iz Boke bili su životni ambijent, izvor života i blagostanja minulih epoha.

Tragovi življenja pomoraca po morskim pučinama ogledali su se i kroz njihovu vjeru u spasavanju od bura i nevera, ratnih sukoba, viteškoj borbi, koje su često bile isklesane i na zavjetnim pločama, ex-voto.

Na tim putovanjima koja su ponekad bila duga i teška, kao što je to bilo i putovanje kap. Iva Vizina (putovanje je trajalo u periodu od 1852-1859. godine, tj. trajalo je 7 godina, 6 mjeseci i 19 dana) pomorci su sa sobom nosili samo mornarsku škrinju ili drveni sanduk, a ponekad i samo mali kožni kofer.

Podigli smo poklopac mornarske škrinje, drvenog i metalnog sanduka, otvorili kožni kofer sa željom da se na trenutak upoznamo sa predmetima koje je pomorac nosio kao svjetski putnik, a koji obuhvataju period od XVIII do XXI vijeka.

Svjetlost dana ugledali su stara mašina za šišanje, britva za brijanje, naočare, džepni nožić, muštikla, kandilo, koštano šilo za jedra, pribor za jelo u kutiji, mali toaletni set...

Izuzetni navigatori i ratnici sa sobom nosili su navigacione instrumente kao što su: oktant, durbin, kvadrant, kompas kako bi mogli uspješnije i bolje ploviti po svjetskim morima.

Sa sobom pomorci su nosili određena dokumenta kao što su to bile zdrastvene i pomorske knjižice, kao što su to radili pomorac Stevo Vukčević, davne 1921. godine i pomorac Rudolf Kosović, 1939. godine.

Važno mjesto u mornarskoj škrinji imao je molitvenik i on je pomorcu uvijek bio pri ruci, i u dobru i u nevolji, sa željom da im pomogne da uspješno i sretno doplove do svoje porodice i pitome Boke.

Voljeli su oni da imaju u svojoj škrinji nešto i od nakita, a to se obično ogledalo u srebrnom lancu sa kutijom za amajlije, na kojoj su bili inicijali njegovog imena i prezimena ili nekoga od najbližih koje je ostavio kod kuće.

Ljubomorno je pomorac čuvao svoju privatnu arhivu, posebno album sa porodičnim fotografijama koje su proizašle iz poznatih kotorskih fotografskih ateljea Laforesta, Smodlake i Prelesnika sa početka XIX vijeka.

Pisane pošiljke teško su stizale do prave adrese zbog teškoća fizičke prirode, jer se radilo o dalekim morskim destinacijama. Međutim, pomorci su ponekad koristili i flaše za stavljanje poruka na kojima su ispisivali samo ..., a koje su ponekad dolazile u prave ruke, a veoma često plovile su bez prave adrese.

Pomorci su vješto i fino na brodskim pisalima pisali dnevnike, o čemu najbolje svjedoči privatni brodski dnevnik kapetana Andra Đurkovića, prvog zapovjednika parobroda „Jaroslav", započet novembra 1890. u Odesi, a završava oktobra 1893. uplovljavanjem u luku Trst.

Ovom izložbom željeli smo da od zaborava otrgnemo jedno vrijeme u trajanju od IV vijeka i približimo ga ljudima da se bolje upoznaju sa malim, ali vrijednim predmetima koje pomorac je nosio sa sobom kao svjetski putnik.

Po prirodnom toku novo potiskuje staro u zaborav, a pomorska istorija nas obavezuje kao i socio - kulturni identitet naših pomoraca, da približimo generacijama koje dolaze kako treba da nastave put savremenim i modernim dostignućima tokom svoje plovidbe po svjetskim morima.

Iz kataloga "Pomorac-svjetski putnik"