Od posljedica atentata u beogradskoj Narodnoj skupštini, gdje je srpski radikal pucao na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, u Zagrebu je 8. kolovoza 1928. preminuo Stjepan Radić, jedna od najuglednijih i najpopularnijih osoba hrvatske političke pozornice prva tri desetljeća prošlog stoljeća.

Povjesničari smatraju kako su tom velikom Radićevu ugledu pridonijele dosljedno zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa te njegove idealističke zamisli. U vrijeme kad je većina hrvatskoga naroda živjela na selu, a zbog privrženosti seljaštvu, Radić je nailazio na jednodušnu potporu naroda u svim hrvatskim krajevima.
U borbi za svoje ciljeve suočavao se s političkim progonima, pritiscima i zatvorskim kaznama. Zbog beskompromisna stajališta u provedbi demokratske i republikanske politike život mu je i okončan nasilnim putem u Beogradu.

Na zagrebačkome groblju Mirogoju ispratilo ga je oko 300 tisuća ljudi. Pokopan je u mirogojskim arkadama.

Izaslanstvo HSS-a predvođeno predsjednikom stranke, Brankom Hrgom, položit će vijence i zapaliti svijeće na njegovu grobu. Sveta misa zadušnica služit će se u 18,30 sati u crkvi sv. Blaža.