Hrvatska

Novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u subotu je nakon ređenja poručio vjernicima Dubrovačke biskupije kako im se srcem i dušom stavlja na raspolaganje sa svojim talentima, kako bi, uz Božju pomoć, zajedno koračali sinodalnim hodom.

Biskup Glasnović je istaknuo kako treba prihvatiti Krista kao spasitelja te biti blizu jedni drugima, jer svatko ima nešto reći i ima pravo biti prihvaćen.

Udruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova te, nakon što je izradila replike sandule i ofalkone gajete, traži partnere za gradnju leuta i loje.

Udruga djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje.

Budući da je srbijanski Zakon u kulturnome nasljeđu i dalje jedna od glavnih tema ovdašnjih medija i budući da se srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja ponovno oglasilo (https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/aktuelno-kultura/3447324-ministars...), možda nije zgorega podsjetiti kako je pitanju pripadnosti dalmatinske (pa time i dubrovačke, ali i bokeljske i barske jer su Bar do 1571., a Boka do 1918.

Predsjedništvo MH na svojoj je sjednici 18. siječnja 2022. usvojilo izjavu vezanu za donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, a ujedno je i reagiralo na napise o nacrtu Zakona o hrvatskom jeziku čiju je izradu predsjednik MH Miro Gavran najavio na konferenciji za medije, održanoj 10. siječnja 2022.

Izjava je u cijelosti  dostupna na internetskim stranicama MH na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/3KnYFi0

U 86. godini umro je jedan od najvećih hrvatskih dirigenata Nikša Bareza koji je više od pola stoljeća dirigirao po najvećim europskim opernim kućama i koncertnim dvoranama, izvijestio je u ponedjeljak navečer HRT. 

Na putu od svog rodnog Splita do svjetskih pozornica učio je od najboljih Sachsa, Karajana, Matačića. Sa skladateljima klasicima 20. stoljeća Britain, Orfom, Šostakovičem produbljivao je studij moderne glazbe, piše HRT.

Najnoviji Zakon o kulturnome nasljeđu Republike Srbije, kojim se tko zna koji put svojata hrvatska dubrovačka književnost, može iznenaditi samo one koji su prespavali posljednjih 150 godina. Koliko je dubrovačka književnost srpska, najzornije svjedoči Vuk Stefanović Karadžić u predgovoru Srpskome rječniku: „Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju svoga pravog jezika.“ Ako, dakle, otac srpske pismenosti 1818.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u nedjelju je skandaloznim nazvala nedavno donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu koji svojata dubrovačku književnost, a Srbiju je pozvala da odustane od posezanja za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom.

"Mi ćemo reagirati putem Ministarstva vanjskih poslova. Već je u kontaktu naše veleposlanstvo vezano uz to pitanje", rekla je Obuljen Koržinek u Dnevniku HRT-a. 

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Grad Osijek bit će domaćin 29. dodjele glazbene nagrade "Porin" koja će se održati 25. ožujka u osječkoj sportskoj dvorani "Gradski vrt", izvijestili su u petak u Osijeku predstavnici Upravnog odbora "Porina" i lokalnih vlasti.

Na konferenciji za novinare izvršni direktor "Porina" Davor Drezga izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će, nakon dvije godine "Porin", ponovno doći u dvoranu, gdje će zaživjeti s vrhunskom produkcijom sa najboljim izvođačima, glazbenicima, autorima i producentima iz prošle 2021 godine.

Namjesto kritika i negativnih opservacija, konstruktivni prijedlozi, ideje i moguće inicijative za poboljšanje vizualne prisutnosti i dublje kapilarno povezivanje prostora hrvatske kulturne i sakralne baštine kroz stoljeća (21 točka)